Primorsko- goranska županija protivi se ovakvome projektu plutajućeg LNG terminala, rekao je jutros novinarima zamjenik župana Marko Boras Mandić. Uoči nove javne rasprave upozorio je kako će sjedište tvrtke i radna mjesta biti u Zagrebu, a na Krku će ostati ekološki rizici.
Na sjednici Županijske skupštine u četvrtak 19. listopada naći će se drugi rebalans proračuna. Tehnički rebalans predviđa smanjenje za 1,2 milijuna kuna, odnosno 0,15%, s 812,1 milijun na 810,9 milijuna kuna. Na dobitku je zdravstvo za 3, 4 milijuna kuna te projekti rekreacije i sporta na Platku, u Loparu i Gorskom kotaru, gdje investicije rastu za 2,1 milijun. Dio kapitalnih projekata pričekat će iduću godinu, pa se za 2018. odgađaju investicije u lječilište u Velom Lošinju, školu u Puntu te u energetsku obnovu škola.
Zamjenik primorsko-goranskog župana Marko Boras Mandić ističe kako nije riječ o naknadnoj pameti, već je pred nama nova javna rasprava. Pojašnjava kako je lokacijska dozvola za kopneni terminal izdana uz stroge ekološke norme, nakon uvažavanja zahtjeva iz ponovljene javne rasprave. Sad smo opet na početku, rekao je dožupan, koji tvrdi da je plutajući LNG bio u petak jedna od tema razgovora župana Zlatka Komadine s potpredsjednicom Vlade i ministricom gospodarstva Martinom Dalić.
"Između ostaloga, župan Komadina je jasno rekao potpredsjednici Vlade stav Županije: da je PGŽ za LNG terminal onakav o kakvom se pričalo proteklih 20 godina - a to je kopneni. Sad se vraćamo na početak, brodu koji služi kao terminal i dugačak je 300, širok 100 metara, a visine čak 17 katova. To znači vrlo vidljiv, za razliku od onih ukopanih tankova koji su bili dogovoreni. Uz to, imamo i efekt hlađenja mora i povećani rizik od akcidenta. Dakle - prihodi u Zagreb, rizici nama", upozorava Boras Mandić.
Zaobilaznica oko mjesta Breza u općini Klana trebala bi biti završena do 2020., a koštat će 8 milijuna kuna. Promet kamiona i autobusa kroz Brezu i Ružiće nadjačao je postojeću infrastrukturu, pa su Općina Klana, Županijska uprava za ceste i PGŽ potpisali pismo namjere o gradnji zaobilaznice. Investitor je ŽUC, a Županija je već izdvojila 120 tisuća kuna za pripremu lokacijske dozvole.
Naime, porezni prihodi, nova radna mjesta i sjedište tvrtke bit će u Zagrebu, a sav prihod koji će ostajati na Kvarneru je 11 tisuća kuna komunalne naknade Općini Omišalj, dodao je Boras Mandić. Kaže kako je slična priča i s Ininom rafinerijom, HEP-ovim termoelektranama, plinovodom i JANAF-ovim naftovodom. Kvarneru ostaje rizična industrija, dok se u druge krajeve ulažu milijuni u ceste, zračne luke i hotelske komplekse.
Novinare je zanimalo kako se tek sad toga sjetio? "Sad ide javna rasprava. Prostorni plan PGŽ-a dopušta plutajući terminal, ali nismo sigurni da bi se lokacijska dozvola mogla ishodovati za ovakav plutajući terminal", pojasnio je Boras Mandić.
Podsjetimo, nakon dvadeset godina rasprava, sad tek treba napraviti ekološke studije, kako bi bile stavljene na novu javnu raspravu. Poslušajte Marka Borisa Mandića na konferenciji za novinare:
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.