Hrvatski radio

Radio Rijeka

Dr. Valković: Najviše što možemo učiniti za zdravlje jest spriječiti bolest

09.03.2018.

16:45

Autor: Doc. dr. sc. Toni Valković

Zdravlje ili bolest? Stvar odluke i znanja, ali i novca - no izgovora nema (Foto: Pixabay)

Zdravlje ili bolest? Stvar odluke i znanja, ali i novca - no izgovora nema (Foto: Pixabay)

Foto: - / -

Kao što je veliki istočnjački um ustvrdio, "i najdulji put počinje prvim korakom". Sve, baš sve što započinjemo mora imati prvi korak, pa tako i briga o našem zdravlju ili, drugim riječima,o našoj budućnosti, a time i budućnosti ljudi koje volimo i s kojima dijelimo život.

Kao liječnik koji većinu svog profesionalnog vremena provodi uz krevet ljudi oboljelih od najtežih bolesti te koji stalno prati novosti na ovom polju (koje su u posljednje vrijeme zaista sjajne) došao sam do nekih zaključaka za koje mislim da jednako vrijede i za sve ozbiljne bolesti koje odnose najviše života u našem društvu.

Neupitno je da novi lijekovi i postupci koji se koriste u borbi protiv određenih bolesti zaista značajno, neki i revolucionarno, unaprjeđuju liječenje te produljuju i poboljšavaju život bolesnika. No, jednako tako zapazio sam da usprkos tome mnogi od tih tzv. pametnih lijekova, često ne mogu izliječiti teške bolesti, već ih samo privremeno kontrolirati u nekih bolesnika.

Dakle, koliko god je napredak u medicini izrazit i zadivljujuć, još uvijek su teške bolesti, kako zloćudne, tako i one nezloćudne, kada jednom uzmu maha, u konačnici najčešće pogubne. Baš zbog toga, najviše što možemo učiniti za naše zdravlje, sada i ovdje, još uvijek je sprječavanje razvoja bolesti ili barem njeno rano prepoznavanje i liječenje.

Prevencijom možemo utjecati na gotovo sve bolesti i uzroke smrti, na neke više, na neke manje. Prema službenim podacima EU za 2014. godinu, Hrvatska je jedna od zemalja s najvećom smrtnosti od bolesti cirkulacijskog sustava, srčanih bolesti i raka. Od cirkulacijskih bolesti smrtnost je u našoj zemlji 306 stanovnika na sto tisuća ljudi - veću smrtnost imaju jedino Letonija, Latvija, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Češka. Još su porazniji podaci za srčane bolesti, od kojih u Hrvatskoj na stotinu tisuća stanovnika umire njih 336, a veću smrtnost ima jedino Mađarska. 

Čitav niz ozbiljnih i priznatih znanstvenih istraživanja s područja medicinske sociologije iz druge polovice 20. stoljeća pokazalo je da su obolijevanje, smrtnost, duljina i kvaliteta života u izravnoj vezi s pripadnošću određenoj socijalno-ekonomskoj grupi: u najnepovoljnijem položaju su oni s dna i margine društva, tj. najniže socijalno-ekonomsko grupe, dakle neobrazovani,  siromašni, nezaposleni. Obrnuto, oni koji zarađuju više, znaju više te imaju više društvene moći, uživaju i bolji zdravstveni standard.

Prekasni odlazak liječniku

Nažalost, to je jedan od izvora socijalne i zdravstvene nejednakosti protiv koje se moramo boriti svim snagama. Ove se razlike očituju od samog rođenja, tijekom odrasle dobi, pa sve do starosti. Jedno od istraživanja provedeno u Francuskoj krajem prošlog stoljeća utvrdilo je da je očekivano trajanje života sveučilišnog predavača čak za devet godina dulje negoli nekvalificiranog radnika. 

Nadalje, utvrđeno je da pripadnici nižih socijalno-ekonomskih slojeva, u usporedbi s pripadnicima viših slojeva, iako trpe veći broj simptoma, kasnije (često i prekasno) odlaze liječniku - obično kad su onemogućeni normalno obavljati kućne i profesionalne zadatke. Istraživanja s istim ili sličnim rezultatima, provedenih u Europi, SAD-u i Kanadi, ima napretek. Zanimljivo je da se navedena nejednakost očituje u svim osnovnim uzrocima smrti - bolestima srca i krvnih žila, tumorima, ali i nesrećama te zaraznim bolestima. 

I u književnosti je prepoznat ovaj problem pa je Dušan Radović ustvrdio da je bolest sirotinjska sudbina i bogataška kazna.

Što je tome razlog? Naravno da pripadnici nižih socijalno-ekonomskih slojeva žive u lošijim uvjetima, što obuhvaća lošije uvjete stanovanja, nezdravije uvjete na radnom mjestu, neadekvatnu prehranu, prekomjerno uživanje u alkoholu i cigaretama te često imaju problem prostorne i financijske (ne)pristupačnosti zdravstvenih ustanova, što sve uzima danak u češćem obolijevanju i unesrećivanju te većoj smrtnosti i invalidnosti. 

Bolje spriječiti nego liječiti

Međutim, u još jednom grmu leži zec i upravo tome želim dati naglasak. 

Preventivno ponašanje, što znači obavljanje povremenih preventivnih pregleda te zdravstvenih akcija kojima je cilj spriječiti, tj. rano otkriti bolesti (npr. cijepljenje, zaštita djece i mladih, preventivni ginekološki pregledi i slično), značajno je više zastupljeno u višim društvenim slojevima, negoli u onim nižima, što su ustvrdili mnogi znanstvenici. 

Prema podacima Hrvatskoga zavoda za statistiku za 2014. godinu, najčešći uzrok smrti su bolesti cirkulacijskoga sustava (47%), slijedi rak (28%), zatim nesreće i otrovanja, pa bolesti dišnoga sustava (4%) itd. Što se tiče raka, najčešće se umire od raka pluća, debelog crijeva i dojke. U zemljama Europske unije je u razdoblju od 2004. do 2014. godine došlo do značajnog pada smrtnosti od ishemijske bolesti srca za 32,7% u muškaraca i 36,8% kod žena. Nažalost, ovako dobrih trendova u nas još uvijek nema. 

Važan uzrok toga problema je neznanje, tj. nepoznavanje osnovnih činjenica o bolestima, njihovim uzrocima i simptomima te o mogućnostima njihova sprečavanja, odnosno preventivnog djelovanja. Jedino ako nešto znamo, možemo se i ponašati u skladu s time te spriječiti neželjene posljedice. Dakle, dostupnost i poznavanje pravih činjenica i informacija vezanih za sprječavanje i rano prepoznavanje bolesti predstavlja pravu moć!

S tim u vezi, po mom skromnom sudu, vjerojatno, najvažniji događaj u povijesti medicine, koji je spasio ponajviše života i zaista revolucionarno unaprijedio zdravlje i medicinu uopće, jest Jennerovo otkriće cjepiva (vakcina) koje sprječavaju nastanak bolesti u cijepljenih pojedinaca, dakle djeluju preventivno. Uzmimo kao primjer velike boginje, strašnu zaraznu bolest koje se mnogi sjećaju kao prave pogibelji koja sije smrt i paniku. Ove bolesti na svijetu više nema, upravo zahvaljujući cijepljenju. 

Slijedi još  jedan primjer važnosti preventivnog djelovanja. Jedna od rijetkih vrsta raka kojoj se značajno smanjuje i pobol i pomor je rak vrata maternice. To možemo zahvaliti prvenstveno preventivnim ginekološkim pregledima te uzimanju uzoraka za citološki pregled stanica koje dobivamo iz vrata maternice, u kojima je moguće otkriti najranije promjene koje vode prema ovoj bolesti ili njenu ranu fazu, kada je izlječenje moguće postići u najvećeg broja žena. 

Zaključimo starom krilaticom koja, naravno, ima mnogo ograničenja i koju ne smijemo shvatiti jednoznačno, ali koja odražava sažetak ovog poglavlja: preventiva ispred kurative ili, kako bi svatko mogao razumjeti, sprječavanje bolesti ispred liječenja same bolesti ili, drugim riječima, bolje spriječiti nego liječiti.

Dodao bih još: znanje-imanje ili pak znanje je moć jer moramo poznavati osnovne činjenice vezane uz sprječavanje i pravovremeno otkrivanje bolesti, kako bismo se onda njima mogli i okoristiti.

Vratimo se još jednom na izvor istočnjačke mudrosti koja istovremeno plijeni jednostavnošću i dubinom, ovaj put sentencijom Lao-Cea: Daj čovjeku ribu i nahranio si ga taj dan. Nauči ga loviti ribu i nahranio si ga za čitav život. 

-----------------------------

Doc. dr. sc. Toni Valković, internist hematolog, odjelni liječnik u Zavodu za hematologiju, reumatologiju i kliničku imunologiju Kliničkoga bolničkog centra Rijeka i redovni profesor na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Poslušajte prvu u seriji emisija "Zdravljak" o prevenciji najtežih bolesti današnjice:

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.