Potpredsjednik HGK: moramo povećati poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj

Hrvatska gospodarska komora organizator je konferencije o sigurnosti i kvaliteti hrane, koje se do 17, svibnja održava u opatijskom hotelu Ambasador. 

Poseban naglasak bit će na službenim kontrolama veterinarske i sanitarne inspekcije, novom Vodiču o mikrobiološkim kriterijima, govorit će se o inovacijama u prehrambenoj industriji, o informiranju potrošača o hrani, metodama zbrinjavanja nusproizvoda u prehrambenoj industriji, primjeni umjetne inteligencije, standardizaciji repromaterijala i sirovina, strateškim odrednicama, prevenciji rizika kod transporta, biogospodarstvu, potrošačima i ostalim zanimljivim temama.

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević ističe kako sigurnost hrane zajedno s pavilima uređenja tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, biljnog zdravstva te zaštite okoliša i prirode, predstavlja obavezan standard u proizvodnji koji zahtjeva kontinuirana ulaganja subjekata u poslovanju s hranom, posebice u ljudski potencijal te u prilagodbu proizvodnje poslovnih procesa.

Sve snažnija konkurencija, ali i preferencije modernih potrošača koje se kreću u rasponu od zadovoljstva kojeg hrana pruža kroz vrhunski gastronomski doživljaj do utjecaja hrane na zdravlje te preferencije povezane s jačanjem svijesti o etičnosti i društvenoj odgovornosti u proizvodnji hrane dodatni su izazovi za proizvođače.

Kovačević je također istaknuo kako poremećaji globalnih tržišta zbog klimatskih promjena i ratnih sukoba, te drastičan rast cijena hrane trebaju biti poticaj hrvatskoj poljoprivredi i prehrambenoj industrij za povečanje proizvodnje, dodatna aktivacija zemljišnih resursa, bolje fokusiranje potpora prema regionalnom i kriteriju konkurentnosti te snažna orijentacija većoj dodanoj vrijednosti kroz visoku finalizaciju i brendiranje.

Poslušajte Dragana Kovačevića:

Kada govorimo o sigurnosti hrane, zanimljivi su i podaci iz nedavnog istraživanja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) provedenog prošle godine na reprezentativnom uzorku ispitanika na području cijele Hrvatske, prema kojima rok trajanja hrane prilikom kupovine stalno provjerava samo 53 posto hrvatskih kupaca. 

Pokazalo se također da kupci prilikom prvog doticaja s hranom u trgovini čine pogrešku u redoslijedu kupnje jer ih gotovo polovica ne kupuje na kraju kupovine zamrznutu hranu i hranu koja se čuva u hladnjaku.

Prilikom kupnje zamrznute hrane čak 86 posto ispitanih, suprotno preporukama ne koristi prijenosne hladnjake ili termo vrećice, a 93 posto prilikom kupnje hrane iz hladnjaka.

Iako je preporuka da se hranu na sobnoj temperaturi smije držati do dva sata, istraživanje je pokazalo da više od 30 posto ispitanika hranu koju planira konzumirati kasnije ostavlja duže od preporučenog vremena izvan hladnjaka.

Prilikom pripreme hrane trebalo bi koristiti odvojeni pribor za sirovu i kuhanu hranu i to čini 59 posto anketiranih čime se sprječava prijenos opasnih mikroorganizama na hranu koja se neće termički obraditi prije konzumacije.

Kad je riječ o pohrani, ostatke kuhane hrane pripremljene kod kuće 12 posto ispitanika baca. Najviše ih to čine građani Zagreba, čak četvrtina ispitanika, dok se u ostalim krajevima države taj postotak kreće između 7 i 12,5 posto.

Najviše je bacaju osobe od 40 do 50 godina, a najmanje stariji od 70 godina, tek 6 posto.

Zanimljivo, rezultati su također pokazali da su za pripremu hrane u hrvatskim kućanstvima u 81 posto slučajeva zadužene žene.