Hrvatski radio

Radio Rijeka

15:05 / 10.01.2015.

Autor: Hina

Ekstremno topla 2014., nije čudno da su visibabe cvale u prosincu

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Protekla godina u cijeloj Hrvatskoj bila je ekstremno topla, a najvećim djelom i ekstremno kišna, osnovna je tvrdnja analize klimatskih anomalija Državnog hidrometeorološkog zavoda. Tijekom 2014. temperature zraka bile su više od tridesetogodišnjeg prosjeka između 1,1 Celzijev stupanj u Komiži i čak 2,5 stupnja u Gospiću.

Petu godinu zaredom, od kada su na portalu DHMZ dostupne ocjene, godišnja temperaturna odstupanja svrstana su u kategoriju ekstremno toplo, uz neka manja područja koja su označena nešto blažim kategorijama. Izuzetak je 2010. godina, tijekom koje je prekomjerna toplina ocijenjena nižim kategorijama, između normalne i vrlo tople. 

Na specijalnim klimatološkim kartama, Hrvatska je iz godine u godinu označena crveno, što pokazuje najveći stupanj temperaturnih odstupanja. Ipak, ni jedne godine odstupanja nisu dosezala prošlogodišnji raspon od 2,5 Celzijevih stupnjeva. Tri godine najveća odstupanja zabilježena su u Gospiću: 1 Celzijev stupanj 2010. godine, 1,6 Celzijevih stupnjeva 2013. i 2,5 Celzijeva stupnja 2014. godine.

Inače, u Gospiću je 1963. godine izmjerena najniža temperatura zraka u Hrvatskoj, -28,9 Celzijevih stupnjeva.

Prosječna godišnja količina oborine prošle je godine također potukla sva izviješća u petogodišnjem nizu, s time da su iznadprosječne oborine tijekom 2014. zabilježene na svim analiziranim postajama u Hrvatskoj. Količine oborine tijekom prošle godine kretale su se između 127 posto tridesetogodišnjeg prosjeka u Osijeku i 175 posto na Hvaru, na kome je palo ukupno 1275 mm kiše.

Preostale godine u petogodišnjem nizu po oborinama su bile raznolike. Godine 2010. i 2013. bile su nešto kišnije s različitim oborinskim kategorijama u pojedinim dijelovima Hrvatske. Godine 2009. i 2012. bila su većinom normalne, s tim što je 2012. u pojedinim dijelovima bila izložena različitim stupnjevima suše; dok je 2011. najvećim dijelom bila ekstremno sušna godina.

Prema stogodišnjem nizu mjerenja, porast globalne temperature zraka na Zemlji iznosio je 0,74 Celzijeva stupnja, a u zadnjoj polovici toga razdoblja gotovo dvostruko veći, odnosno još veći u posljednjih 25 godina. Trend porasta temperature zraka u 20. stoljeću zabilježen je i na postajama u Hrvatskoj između 0,02 i 0,07 Celzijeva stupnja na deset godina. Kao i na globalnoj razini, trend raste s vremenom. Kao posljedica globalnog zagrijavanja snježni pokrivač je manji, topi se led, te raste globalna razina mora, upozoravaju klimatolozi.