Frančić: Realizacija plutajućeg LNG terminala teče po planu

Sve aktivnosti oko plutajućeg LNG terminala na otoku Krku odvijaju se prema terminskom planu, sukladno rokovima koje je zadala Europska unija, a koja sudjeluje u sufinanciranju tog projekta, ističe direktor tvrtke LNG Hrvatska Goran Frančić u razgovoru za Hinu.

Obvezujuće ponude za zakup kapaciteta očekuje do kraja travnja, a krajem drugog kvartala i konačnu investicijsku odluku.

"U neobvezujućoj fazi Open Season postupka interes za zakup kapaciteta plutajućeg LNG terminala iskazalo je dvadesetak kompanija, a dvanaest ih je dostavilo ponude za zakup kapaciteta u ukupnom iznosu većem od inicijalno ponuđenog kapaciteta od 2,6 milijardi prostornih metara plina, koliko trenutno dozvoljava kapacitet transportne plinske mreže", kaže Goran Frančić.

Dodaje da je obvezujuća faza Open Season postupka povjerljivog karaktera budući da su potpisani ugovori o povjerljivosti. Planirani rok za dostavu obvezujućih ponuda je kraj travnja 2018.", kaže Frančić.

Aktivnosti u skladu s terminskim planom

Do kraja prvog kvartala ove godine u planu je bilo provesti obvezujući zakup kapaciteta terminala, imati ugovor s partnerima za gradnju pristana i plinovoda te nabavu i upravljanje FSRU brodom, kao i financiranje cijelog projekta.

Upitan hoće li ti rokovi biti ispoštovani, Frančić odgovara kako se trenutno paralelno provode aktivnosti na tehničkom i komercijalnom razvoju projekta te one koje uključuju nabavu FSRU broda i izbor EPC (projektiranje, isporuku i izgradnju) kontraktora po sistemu "ključ u ruke".

"Sve ove aktivnosti provodimo u skladu s terminskim planom i rokovima koje je definirala EU s obzirom da ona s udjelom od 28 posto financira nabavku FSRU broda, izgradnju pristana s pomoćnim objektima te priključnog plinovoda do mjesta spajanja na transportni sustav Plinacroa. Ugovori će biti potpisani s uvjetom donošenja konačne odluke o investiranju, koja će biti donijeta tijekom drugog kvartala 2018", iznosi čelni čovjek LNG-a Hrvatska.

U vezi odabira isporučitelja broda - plutajućeg terminala te pristana i druge infrastrukture, kaže kako je završen predkvalifikacijski krug u oba natječaja. 

Što se tiče postupka procjene utjecaja plutajućeg LNG terminala na okoliš, Frančić podsjeća da je javna rasprava o plutajućem LNG terminalu završila 28. studenoga prošle godine. Očekuje da bi do kraja ožujka mogli dobiti rješenje o prihvatljivosti plutajućeg LNG terminala na okoliš uz primjenu propisanih mjera zaštite okoliša, praćenja stanja okoliša i izvještavanje.

Frančić kaže kako očekuje ishođenje lokacijske dozvole sredinom travnja 2018, a građevinsku krajem svibnja ove godine.

Projektno financiranje

Upitan u kojoj je fazi posao vezan uz financijsku konstrukciju te ima li zainteresiranih za dokapitalizaciju LNG-a Hrvatska i ulazak u strateško partnerstvo u realizaciji projekta, napominje da će financiranje biti projektno - 28 posto osigurano je kroz sredstva koja je odobrio Europski fond za povezivanje (CEF) i to za radove i nabavu FSRU broda, a preostali dio osigurat će se projektnim financiranjem, što je uobičajen način financiranja ovakvih projekata. Dio u iznosu od 30 posto osigurat će vlasnik, a preostali dio sredstava namjerava se osigurati kreditom. 

Definiranje vlasničke strukture je u tijeku, kaže Frančić. "Sada smo u fazi pregovora sadašnjih vlasnika, HEP-a i Plinacroa, i preferiranih partnera o njihovom ulasku u vlasničku strukturu LNG Hrvatska", iznosi Frančić.

Vlada je u srpnju prošle godine donijela zaključak u vezi s projektom LNG terminala, a mediji su nakon toga kao tri potencijalna ulagača u LNG Hrvatska spominjali španjolski Enagas, Klaipedos Naftu iz Litve i investicijski fond Marguerite.

"Lex LNG" ubrzao bi gradnju

Frančič smatra da bi posebni zakon o LNG-u, tzv. 'lex LNG' trebao pojednostaviti i ubrzati izgradnju LNG terminala. "Njime se potvrđuje strateški karakter projekta u svim njegovim fazama razvoja i realizacije i uređuju pitanja kao što su infrastruktura LNG terminala i prateća infrastruktura, pravila i mjere prilikom realizacije LNG terminala s ciljem očuvanja sigurnosti opskrbe prirodnim plinom, izdavanje koncesije na pomorskom dobru, kao i imovinsko-pravni odnosi. Izrađuje ga Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a trebao bi se donijeti do kraja travnja 2018.", kaže Frančić.

Zamoljen za komentar protivljenja gradnji plutajućeg terminala i upitan koje su njegove prednosti u odnosu na kopneni, ističe da je FSRU brod, središnji dio plutajućeg LNG terminala, standardno opremljen najmodernijim sigurnosnim sustavima.

Uspoređujući plutajući s kopnenim terminalom, kaže kako je "opće poznato" da realizacija plutajućih terminala zahtijeva daleko manja kapitalna ulaganja i operativne troškove te iziskuje znatno kraće vrijeme za realizaciju. Naglašava kako razumije skepsu i nepovjerenje lokalne zajednice u dijelu u kojem se one temelje na činjenici da se o projektu LNG terminala, kopnenom i sada plutajućem, raspravlja posljednjih desetak i više godina.

"Ono što je sad drugačije je sufinanciranje projekta sredstvima EU kao i snažan interes EU da se on čim prije realizira. U drugom dijelu, vezano za utjecaje na okoliš, turizam i lokalnu zajednicu, možemo se složiti da će plutajući LNG terminal imati značajan vizualni utjecaj i da će donijeti manje neposredne koristi lokalnoj zajednici u odnosu na kopneni. Zato smo i pokrenuli inicijativu da se u Zakon o tržištu plina unesu izmjene koje će omogućiti da Općina Omišalj ostvari dodatne prihode tako što će joj se plaćati 3 lipe za MWh isporučene energije s plutajućeg terminala u plinsku mrežu", kaže Frančić.

"Ne slažem se, ipak, s tvrdnjama da će FSRU brod imati negativan utjecaj na okoliš, pogotovo uz rigoroznu primjenu mjera praćenja stanja okoliša i propisane mjere zaštite okoliša", zaključuje Frančić.

Ukupni troškovi izgradnje LNG terminala na Krku procjenjuju se na 383,6 milijuna eura, dok će EU u taj prokekt uložiti 101,4 milijuna eura. Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je sredinom prosinca prošle godine. Puštanje prvih količina plina s terminala u sustav očekuje se početkom 2020. godine.