Hrvatski radio

Radio Rijeka

16:32 / 29.10.2019.

Autor: Nenad Lučić

Fužine: građani obnavljali gradski drvored i stvarali botanički vrt

Sudionici svih uzrasta sadili su za vikend drveće u Fužinama (Foto: Nenad Lučić / HRT - Radio Rijeka)

Sudionici svih uzrasta sadili su za vikend drveće u Fužinama (Foto: Nenad Lučić / HRT - Radio Rijeka)

Foto: - / -

Nacionalna akcija pošumljavanja "Zasadi drvo – ne budi panj" pokazala je kako se mogu postići naizgled mali, ali vidljivi pomaci pri uređenju mjesta, a to je, uz donaciju sadnica Hrvatskih šuma, potvrđeno i na području Općine Fužine u Gorskom kotaru.

Sudionici od predškolske do treće životne dobi u Fužinama su započeli obnovu uličnog drvoreda stradalog od ledoloma, a novim su sadnicama obogatili prostor budućega prvog botaničkog vrta u Gorskom kotaru.

S tim su se ciljem okupili polaznici vrtića, učenici osnovne škole, Društva "Naša djeca" i gljivarske Udruge Grljak iz Liča, a već je i takav odaziv bio dovoljan razlog za zadovoljstvo zamjenika općinskog načelnika Dražena Starčevića. Naime, proteklih su godina brojne prirodne nepogode pogodile Gorski kotar, a svaka je na području Općine Fužine ostavila vidljive tragove. U naseljima je devastirala ono čime se Gorani posebno ponose, a to su zelene površine zasađene stablima.

Obnova drvoreda i uvođenje novih vrsta na prostor budućega botaničkog vrta ne zahtijeva veliku sadnju. Međutim, Starčević ističe kako se i time promiče poruka akcije "Zasadi drvo, ne budi panj" - svako zasađeno drvo naizgled je mali, ali važan korak koji mijenja izgled naselja i pridonosi zaštiti prirode.

Prirodu treba štititi, ali i o njoj neprestano učiti, naglašavaju u Fužinama, objašnjavajući razloge zbog kojih na području Liča pomalo stasa budući botanički vrt. Taj primjer, kao i akcije pošumljavanja, pokazuju kojim putem treba ići žele li se sačuvati šume Gorskog kotara.

Dražen Starčević vjeruje kako za opstanak goranskoga zelenog bogatstva ima šanse, no upozorava da pritom ne treba voditi računa samo o neposrednim posljedicama od nepogoda, već i činjenici da su oštećena stabla dugoročno podložnija bolestima i nepovoljnom utjecaju štetnika. Zato priroda treba našu pomoć, a savjesno gospodarenje i promjena odnosa prema okolišu temeljna su jamstva opstojnosti goranskih šuma. Javlja Nenad Lučić: