Hrvatski radio

Radio Rijeka

11:03 / 22.03.2019.

Autor: Tatjana Sandalj

GEOSEKVA: terensko istraživanje sjevernog dijela otoka Krka

Zdrobljene karbonatne stijene duž tektonske zone južno od Krčkog mosta, snimljeno tijekom aktualnih istraživanja u okviru projekta GEOSEKVA (Foto: Tvrtko Korbar / HGI)

Zdrobljene karbonatne stijene duž tektonske zone južno od Krčkog mosta, snimljeno tijekom aktualnih istraživanja u okviru projekta GEOSEKVA (Foto: Tvrtko Korbar / HGI)

Foto: - / -

Stručni tim Hrvatskog geološkog instituta proteklih je dana, u okviru projekta GEOSEKVA, obilazio sjeverni dio otoka Krka. Provjerili smo što su radili i što će uskoro raditi na području Bakarca, Gornjeg Jelenja i Vinodola te kakve to veze ima s potresima.

Povijest šireg riječkog područja bilježi jake, lokalno i razorne potrese. Ista povijest bilježi i razdoblja ubrzanog urbanističkog i infrastrukturnog razvoja, pa bi za vrijeme sadašnje, ali i za budućnost, bilo dobro znati što više o onome što stručnjaci zovu "ranjivost od geohazardnih događaja".

Pretpostavlja se da je uzrok potresa na širem riječkom području "...desno horizontalno kretanje duž jedne od glavnih rasjednih zona dinaridskog pružanja, koja je vjerojatno isprekidana još uvijek nejasno definiranom zonom poprečnih kvarnerskih rasjeda, što uz pretpostavljeno gravitacijsko klizanje starijih dinaridskih navlaka, moguće rezultira kompleksnim transpresijsko-transtenzijskim režimom u području Kvarnera", piše u obrazloženju projekta GEOSEKVA.

Projekt GEOSEKVA, punog naziva Geološki i seizmološki aspekti geodinamike Kvarnera – razotkrivanje kvarnerskog rasjeda, financiran od Hrvatske zaklade za znanost, nastoji kombinacijom geoloških istraživanja i seizmoloških mjerenja utvrditi tektonske mehanizme koji izazivaju potrese na tom području. 

Temeljno geološko kartiranje koje provode ekipe na terenu daje podatke koji se mogu uspoređivati s podacima koje bilježe seizmografi Geofizičkog zavoda zagrebačkog PMF-a. Kako seizmografi bilježe podatke tek zadnjih stotinu godina, tako svemu treba dodati i povijesne bilješke o jakim potresima.

Zanima li vas geologija, ovdje poslušajte kako tsunamiti povezuju Jadran s Bahamima.

Objedinjavanjem različitih podataka stručnjaci će izraditi trodimenzionalne modele geološke građe šireg riječkog područja koji će biti podloga za daljnja interdisciplinarna istraživanja. Možda uspiju pronaći i kakve pravilnosti u pojavljivanju potresa.

Sve zajedno trebalo bi pomoći efikasnijem urbanističkom planiranju te planiranju sigurne gradnje da bi se smanjile štete u slučaju nekog budućeg potresa. Više o projektu GEOSEKVA možete pronaći na njihovoj internetskoj stranici, a poslušajte i kako, u ovoj fazi, govori njegov voditelj, znanstveni savjetnik pri HGI, Tvrtko Korbar: