HNS: Eksploatacija ugljikovodika neće uništiti Jadran

Iako se eksploatacija ugljikovodika na Jadranu provodi već 40 godina, hrvatska se javnost u posljednje vrijeme pita je li nam to potrebno i hoćemo li uništiti Jadran?

S današnje HNS-ove konferencije za novinare u Rijeci poručuju da od toga možemo imati mnoge pogodnosti, prije svega u brodogradnji, ali uz nužno uvažavanje studije utjecaja na okoliš te zaštitu turizma i ribarstva.

Na hrvatskom dijelu Jadrana 10 je istražnih područja za eksploataciju nafte i plina. S mogućim investitorima ugovor o njihovom korištenju trebao bi biti potpisan početkom travnja, istaknula je Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike.

Prijašnji financijski model osiguravao je da 5 posto ukupnih prihoda ide Republici Hrvatskoj, a 95 posto investitoru. Ovaj novi osigurava da 55 posto ide Republici Hrvatskoj, a 45 posto investitoru, objasnila je Dorić. Najbliži nama je istražni prostor broj 8 koji se nalazi u blizini Dugog otoka, a prema strateškoj procjeni utjecaja na okoliš, platforme neće biti vidljive s obale te moraju biti udaljene od otoka 6, a od obale 10 kilometara.

Juraj Bukša i Alen Damijanić, predsjednici riječkog i pulskog HNS-a, podržavaju projekt istraživanja ugljikovodika na Jadranu, uz uvažavanje najviših tehnoloških i ekoloških standarda.Kompletna zelena flota, opskrbni brodovi, dijelovi,popratna industrija - moraju surađivati u Republici Hrvatskoj. Tada nijedno hrvatsko brodogradilište neće imati problema s pronalaskom posla, razvijat će se nove tehnologije i otvoriti nova radna mjesta zasnovana na novim tehnologijama, smatraju u HNS-u.

Jadranom na godinu plovi oko četiri tisuće tankera i nekoliko stotina kruzera, što izaziva znatno veću buku nego seizmička istraživanja na podvodnim eksplozijama, što znači da na ribe i sisavce u našem moru to ne bi trebalo negativno utjecati, rečeno je na konferenciji za novinare. Javlja Antonela Galić Pruša: