Hrvati rade i druže se više od europskog prosjeka i osjećaju se sigurnije

Hrvatska je u europskom vrhu po druženju s obitelji, bavljenju tjelesnom aktivnosti i osjećaju sigurnosti, dok je na začelju po putovanjima, odlascima na kulturna i sportska zbivanja i pohađanju tečajeva povezanih s hobijima, pokazali su podaci Eurostata o kvaliteti života Europljana.

Gotovo trećina, odnosno 30 posto stanovnika Hrvatske svakoga se dana druži s prijateljima i rodbinom, što je za čak 13 posto više od europskog prosjeka, objavio je Državni zavod za statistiku u svojoj usporednoj analizi kvalitete života u Hrvatskoj i Europskoj uniji. 

Većina Europljana se prijateljima i rodbini posvećuje jednom tjedno – njih 35 posto (u Hrvatskoj 29 posto), a jednom mjesečno to čini 12 posto Hrvata, kao i Europljana. Udio onih koji su u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci nisu nijedanput družili s obitelji i rodbinom je svega 1,6 posto, pri čemu smo ispod europskog prosjeka, koji je iznosio 2,3 posto.

Češće vozimo bicikl, a rjeđe idemo na kulturna zbivanja

Jedina tjelesna aktivnost koju Hrvati obavljaju rjeđe od Europljana jest jačanje mišića - 10 posto naspram 24 posto u EU.

Podaci Eurostata pokazuju da su stanovnici Hrvatske u bavljenju tjelesnom aktivnošću aktivniji od prosječnog Europljanina. Naime, čak 86 posto stanovnika Hrvatske odabire hodanje (prosjek EU-a iznosi 74 posto), gotovo trećina vožnju bicikla (30 posto naspram 20 posto u EU), a 22 posto ide na aerobik (svega 4 posto u EU).

Odlazak na neko kulturno ili sportsko zbivanje najčešće je također rezervirano za slobodno vrijeme. To barem jedanput u godini čini manje od pola stanovnika Hrvatske - 44 posto, čime smo na začelju u EU, tik ispred Bugarske gdje to čini 32 posto stanovnika, i Rumunjske, s udjelom od 30 posto. Prosjek Europske unije je 67 posto.

Skoro 60 posto kućanstava ne može si priuštiti tjedan dana putovanja

U slobodno će vrijeme mnogi poželjeti otputovati. Prema prethodnim podacima Ankete o dohotku stanovništva iz 2017. godine, 58 posto osoba u Hrvatskoj živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove kućanstva. To je Hrvatsku smjestilo na predzadnje mjesto tog popisa, odmah iza Rumunjske, gdje si putovanje ne može priuštiti 65 posto stanovnika.

Po tom je pitanju najbolje u Danskoj - u toj si zemlji sedmodnevno putovanje jednom na godinu ne može priuštiti tek 14 posto građana.

Iako podaci pokazuju da svoje slobodno vrijeme volimo posvetiti raznim aktivnostima, vrlo mali udio stanovništva odlučit će se na obuku ili radionice povezane s hobijima ili sportom - samo 4,5 posto stanovništva Hrvatske u slobodno vrijeme pohađa neki tečaj, seminar ili radionicu koji će im pribaviti znanja i vještine vezane za njihov hobi, sport ili slobodno vrijeme, bilo u nekom centru ili klubu, ili pak kod kuće putem interneta. U EU će se na to odlučiti 11,1 posto stanovništva.

Iako više od polovice ispitanih živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana odmora izvan kuće, gotovo trećina stanovnika RH (30 posto) koristi se internetom baš u potrazi za uslugama povezanima s putovanjem i smještajem. No, to je i dalje manje od prosjeka EU-a koji iznosi 49 posto.

Hrvatska u vrhu po broju stomatologa

Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj na 100 tisuća stanovnika dolazi 319 liječnika. Najveći omjer ima Austrija (510 liječnika na 100 tisuća stanovnika), a najmanji Poljska (232 liječnika na 100 tisuća stanovnika).

Istodobno, kad se promatra broj stomatologa na 100 tisuća stanovnika, najbolji omjer ima Bugarska (105), a najmanji Poljska (33), dok se Hrvatska našla u gornjem dijelu ljestvice s 80 stomatologa na 100 tisuća stanovnika.

Voditi zdrav život zasigurno ne bi trebao biti samo trend, nego jedna od ključnih potreba. Iako postoje mnoga istraživanja koja nastoje potvrditi ili odbaciti tu tezu, mnogi smatraju da je zdrav život povezan s njegovim trajanjem. Podaci Eurostata o očekivanom trajanju života smještaju Hrvatsku sa 78,2 godine očekivanog trajanja životnog vijeka nešto ispod prosjeka EU-a koji iznosi 81 godinu.

Radimo 2,4 sata više od europskog prosjeka, ali se osjećamo sigurnima

Jednako kao i u slučaju zdravlja, ni sigurno radno mjesto nije jamstvo kvalitetnog života, ali svakako ima na to značajan utjecaj, a pridonosi i razini zadovoljstva. Posljednji podaci o stopi nezaposlenosti u EU za lipanj 2018. smještaju Hrvatsku iznad europskog prosjeka. U EU nezaposlenost iznosi 7 posto, a u Hrvatskoj 9 posto.

I po prosječnom broju radnih sati u tjednu iznad smo prosjeka. Dok se u EU u prosjeku na tjedan radi 36,4 sata, stanovnici Hrvatske u prosjeku rade 38,8 sati na tjedan.

Još jedan element koji utječe na kvalitetu života jest osjećaj sigurnosti. Udio osoba koje su izjavile da se u svojoj okolini suočavaju s kriminalom, nasiljem ili vandalizmom iznosio je 13 posto na razini EU-a, dok je isti pokazatelj za Hrvatsku iznosio tek 3 posto. To nas svrstava u sam vrh zemalja EU čije se stanovništvo najmanje suočava s problemom kriminala, nasilja ili vandalizma u svojoj neposrednoj okolini te se stoga Hrvatska može smatrati zemljom u kojoj se stanovništvo osjeća sigurnim.