Hrvatski otoci izgubili pet tisuća stanovnika - najviše izgubio Rab, a Krk bilježi porast!

Najveći pad stanovnika između dva popisa stanovništva zabilježio je otok Rab, koji je u deset godina ostao bez 1060 stanovnika, a najveći rast otok Krk, gdje živi 533 ljudi više. 

Iako su i hrvatski otoci između dvaju popisa stanovništva izgubili dio stanovnika, indikativno je da njihov pad znatno manji u odnosu na pad koji je zabilježen na državnoj razini, u apsolutnom smislu. Dok smo na razini države izgubili 9,6 posto stanovnika, hrvatski otoci izgubili su 3,7 posto odnosno pet tisuća stanovnika.

Isti broj stanovnika, samo dva, zadržao je otok Male Srakane. 

Na 53 naseljena hrvatska otoka živi 128 tisuća otočana, stanovništvo je palo na 28 otoka, a raslo na njih 22. Ipak, ohrabruje rast broja učenika. Naime, otoci unatrag jednog desetljeća imaju 146 učenika više. 

Otoci u 2021., u odnosu na godinu prije, bilježe pozitivne pokazatelje i u drugim područjima, broj poduzeća porastao je za 3, 2 posto i bilo ih je 5. 251, a broj zaposlenih za 6,4 posto (23.034). Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 5.609 kuna te je bila 7,1 posto veća nego 2020. godine.

Najveći prihodi po zaposlenom ostvareni su u općini Tkon na otoku Pašmanu (898 kuna), potom u gradu Krku na otoku Krku (798). Slijede Općina Kali na otoku Ugljanu (731), Punat na Krku (722), i Hvar na Hvaru (720).

Prema izvješću Vlade o provedbi Zakona o otocima, u 2021. godini je u otoke investirano čak 4,4 milijarde kuna, najviše ikad, od čega 95 posto bespovratno.

Situaciju su komentirali gradonačelnik Raba Nikola Grgurić, gradonačelnik Krka Darijo Vasilić i profesor Stjepan Šterc s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija, poslušajte prilog Ivana Ribarića: