Island - zemlja vulkana, gejzira, jeftine struje... i bitcoina

U srcu islandskih polja lave, raste jedna od najvećih tvornica bitcoina na svijetu. Njezina lokacija je tajna kako je ne bi mogli napasti sofisticirani lopovi. Podzemlje puno vruće vode omogućuje stvaranje obilja struje po povoljnoj cijeni, pa je Island postao u raj za "rudare" kriptovaluta.

Suprotno od eura ili dolara koje emitira središnja banka, bitcoin nastaje u informatičkim "rudnicima" ili "farmama", kako se nazivaju skupovi računala koji stvaraju kriptovalutu i potom je prodaju na burzi na internetu. Jedna takva "farma" nazire se u islandskoj vulkanskoj pustinji. Hangar od srebrnog lima skriva moćna računala, a pored se nalaze još četiri zgrade. 

Uskoro će biti dodana još dva nova skladišta. To je "farma" kompanije Genesis Mining, nazvana Enigma. Ime je dobila po prvom stroju za dešifriranje poruka kojeg su koristili Nijemci u Drugome svjetskom ratu. Unutar hangara nalaze se deseci tisuća kompjutorskih sustava za proizvodnju bitcoina (engl. mining rig). 

Smješteni su na prostoru od 400 četvornih metara i proizvode zaglušujuću buku, sličnu onoj jumbo jeta prije polijetanja. Jedan mining rig sastavljen je od matične ploče, računalne memorije, hard diska, procesora i šest grafičkih kartica. On upravljanja kompleksnim algoritmima kako bi se mogle bilježiti kontinuirane transakcije, autentične i numerirane. 

Interes za dolascima na Island porastao je unatoč oscilacijama bitcoina, čija se vrijednost trenutno kreće oko 10.000 dolara. U prosincu se bila približila razini od 20.000, ali je u veljači naglo pala na 6000 dolara.  

Ta tehnologija, nazvana blockchain, obično se uspoređuje s digitalnom računovodstvenom knjigom - samo što bi ova trebala biti neuništiva i nemoguće ju je falsificirati. U konačnici, svakih deset minuta u tim "rudnicima" ili "farmama" stvori se 12,5 bitcoina. "Svatko ih može napraviti u svojoj kući, bez ikakve pravne prepreke i tehničkih ograničenja", objašnjava 25-godišnji njemački inženjer Philip Salter, predstavnik Genesis Mininga na Islandu. Strojevi rade 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu.

Najjeftinija struja u Europi

Oko 17 milijuna bitcoina u opticaju je u čitavom svijetu, a dio made in Iceland još uvijek je skroman. No taj se otok u sjevernom Atlantiku nada povećanju svoga udjela i velikoj dobiti, nakon što su kineske vlasti započele rat protiv virtualne valute.

Island nudi jedinstvene uvjete u svijetu za proizvodnju kriptovaluta zbog svoje geotermalne energije, jako jeftine i stopostotno obnovljive. Cijena prosječnog kilovatsata, bez pristojbi, na Islandu iznosi 0,06 eura (45 lipa) i gotovo je dvostruko jeftinija od one u Europskoj uniji (gdje u prosjeku stoji 82 lipe), podatak je Eurostata za 2016. godinu. 

Time je Island jedna od najkonkurentnijih zemalja u Europi - nakon Srbije, Makedonije te Bosne i Hercegovine. Osim toga, prosječna godišnja temperatura na otoku, koja se kreće oko pet stupnjeva Celzija, idealna je za izbjegavanje pregrijavanja, što je veliki problem kompjutorske tehnologije. Ovdje baterija s ventilatorima usisava polarni vjetar pa ga filtrira i miješa s toplinom koju proizvode računala. Ta toplina doseže 80°C, no zahvaljujući filtriranome hladnom vjetru, ona u prostoru gdje se odvija "rudarenje" pada na pet do 25 stupnjeva.

Potražnja premašuje ponudu

Tvrtka Genesis Mining, osnovana krajem 2013., nalazila se ranije u Bosni i Hercegovini, dok su njezini glavni konkurenti bili u Kini ili Sjedinjenim Državama. I druge kompanije s informatičkim "farmama" razmišljaju o selidbi na Island. "Potražnja je značajno porasla, napose u posljednja tri mjeseca", kaže Johann Snorri Sigurbergsson iz islandske elektroenergetske tvrtke HS Orka.

Prema procjenama HS Orke, tri najveće kompanije vlasnice podatkovnih centara i "farmi" kriptovaluta, trebale bi 2018. potrošiti više struje nego svih 350.000 stanovnika Islanda zajedno. Potražnja za strujom bi tako mogla premašiti ponudu.

Islandske "farme" su, međutim, ipak postale žrtve svog uspjeha. Dobro organizirani lopovi ih vrebaju - od prosinca do siječnja napadnuto ih je šest stotina, i to zbog plijena od oko 1,6 milijuna eura.