Hrvatski radio

Radio Rijeka

Kako će priroda preživjeti današnjicu - i što ostavljamo našim potomcima?

07.10.2017.

11:52

Autor: Josip Krmpotić

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Postoji li zapravo normalno prirodno sutra za našu prirodu - koliko smo joj dali, a što od nje uzimali bez mjere? Puna su nam usta prirodnih resursa i dijaloga o njima, no dok mi razglabamo, priroda nemilice vraća.

Rujan i svi njegovi orkani, poplave i brojni potresi najbolji su odgovor na naše beskrajne tlapnje. Kakva je budućnost prirode i nas u njoj, pokušali su na trodnevnom druženju u Opatiji, u organizaciji Udruge za zaštitu okoliša "Pan", Zelene akcije iz Zagreba i "Žmerga" iz Opatije, otkriti ljudi kojima je doista stalo do prirode, odnosno do njih samih. 

Je li briga o zaštiti okoliša dijalog gluhih? Udruge se doista trude potaknuti građane na aktivnost, no prečesto sve dobre namjere poruše političke odluke, pa glas naroda ostaje u zraku. Stalni progres, rast i rezultati mnogih djelatnosti upućuju na to da je nekoć bilo ljepše, zdravije, prirodnije - u temelju svega je čovjek. "Sav ovaj naš napredak i razvoj nekako su učinili da imamo sve manje prirodnih resursa i da su ljudi sve ugroženiji u toj našoj kvaliteti života", kaže Helena Traub iz opatijske Udruge "Žmergo". 

Bum se ostvaruje u mnogim područjima, apetiti rastu, sukobi interesa i silnog novca su očiti, posebno kad je smeće u pitanju, a usko je vezana i zaštita okoliša. Možemo li sačuvati ovo što imamo? "Možemo, definitivno! Pitanje je hoćemo li - to je već druga stvar. Pilimo granu na kojoj sjedimo sve jače i sve snažnije. Nažalost, to znači ogromne količine otpada i trebamo biti svjesni u kojem smjeru sve to skupa ide", upozorava Traub.

Što se konkretno može učiniti? "Smatramo da jedinice lokalne samouprave, gradovi i općine moraju napraviti dodatni napor. Nažalost, puno je vremena prošlo, neke su stvari propuštene. Tek sad kad nam dolaze neki rokovi u 2018., sad smo se nekako kao trznuli i osvijestili, kad nam prijete penali", kaže Denis Frančišković iz "Eko pana".

Vode, zrak, šume - ne znamo što lošije stoji. Devastacije na sve strane, more puno mikroplastike, riblji fond nestaje, vladaju stihijske odluke i politika, prejak je utjecaj sumnjivih investicija. "Jer ako budemo trošili resurse više nego možemo, doći će jednostavno vrijeme kad više nećemo imati za buduće generacije očuvane te prirodne resurse", naglašava Frančišković.

Priroda nam, a ni oni iza nas, jednostavno jednoga dana današnjicu oprostiti neće. Poslušajte:

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.