Hrvatski radio

Radio Rijeka

10:44 / 06.12.2021.

Autor: Tatjana Sandalj

Kampanja za spas endemskog malog hrvatskog albatrosa - gregule

Volonterka s ptićem (Foto: Udruga Biom)

Volonterka s ptićem (Foto: Udruga Biom)

Foto: - / -

Najnoviji Crveni popis ptica Europe utvrdio je da je maleni hrvatski albatros – gregula (Puffinus yelkouan) – znatno ugroženiji nego što se ranije mislilo. Udruga Biom pokrenula je kampanju kojom želi spriječiti nestanak naših jedinih pravih morskih ptica s Jadrana.

U priopćenju Udruga Biom navodi da se na najnovijem Crvenom popisu ptica Europe iz listopada ove godine mali hrvatski albatros: gregula ili Puffinus yelkouan popela za dvije kategorije u odnosu na popis iz 2015. godine. To znači da se povećala opasnost od izumiranja te endemske mediteranske vrste srodne albatrosima.

Biom poziva građane da se uključe u kampanju za spašavanje kaukala i gregule na donacijskoj web stranici Bioma ili uplatom na žiro-račun HR7524020061500115609, HR00 01-01-02, dijeljenjem informacija na društvenim mrežama te učlanjivanjem u zajednicu prijatelja ptica i prirode Udruge Biom.

Gregula i njezin nešto krupniji srodnik kaukal ili Calonectris diomedea jedine su vrste ptica iz reda cjevonosnica koje se gnijezde u Hrvatskoj i to samo na udaljenim otočićima, prije svega kod Lastova i Palagruže, navode iz Bioma.

"Biomova istraživanja i akcije na terenu pokazuju da ustrajnim radom i uklanjanjem prijetnji možemo očuvati ove ugrožene vrste, no sada nam je potrebna podrška građana da bismo u tome i uspjeli", poručio je povodom početka kampanje "Spasimo gnijezda ispod lastovskih zvijezda" Sven Kapelj, voditelj Programa za očuvanje ptica u Udruzi Biom.

Udruga Biom od 2010. godine, zahvaljujući stotinama radnih sati stručnjaka i volontera, prati stanje na terenu, prebrojava gnijezda, otklanja prijetnje kakvi su crni štakori i prati kretanje tih ptica radi zaštite područja na kojem žive. Zahvaljujući satelitskim odašiljačima zna se da naši kaukali odlete sve do Brazila, a zabilježeni su i prolasci gregula iz Sredozemnog mora pa kroz Bospor u Crno more da bi se tamo hranile.

Iz Bioma objašnjavaju da su obje vrste prave morske ptice jer žive na otvorenom moru, a zahvaljujući posebnim solnim žlijezdama kroz koje iz organizma izlučuju višak soli, mogu piti morsku vodu. Na kopno dolaze samo u vrijeme gniježđenja i to najčešće noću kako bi izbjegli predatore poput štakora i krupnijih vrsta galebova.

Najčešće se hrane ribama i lignjama, a plijen hvataju na površini ili roneći ispod površine mora i do 10 metara dubine. U pronalasku hrane pomaže im i dobar njuh, inače zakržljalo osjetilo kod brojnih ptičjih vrsta. Gnijezde se u pukotinama i policama u stijenama morskih hridi i nenaseljenih otočića što otežava njihovo pronalaženje, ali i stručni monitoring.

Gregule su veoma vjerne te ostaju s istim partnerom čitav život, a prema dosadašnjim spoznajama mogu doživjeti i 25 godina. Podižu samo jednog ptića godišnje, tijekom ležanja na jajetu izmjenjuju se oba roditelja, a kasnije zajedno nastavljaju hraniti i podizati ptića.