Koji su urbani prostori u Rijeci idealni za urbanu regeneraciju?

Kroz Europsku urbanu inicijativu iz kohezijskih fondova će se izdvojiti dodatnih 450 milijuna eura za pripremu gradova za Zeleni plan i digitalnu tranziciju. Bilo bi dobro da dio tih sredstava bude utrošen i u Rijeci. 

O pripremi gradova za Zeleni plan razgovaralo se na dvodnevnoj konferenciji Forum gradova koja se održala prošloga tjedna u Torinu. 

Tamo je bio i pročelnik Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem riječke gradske uprave Srđan Škunca koji tumači da su, primjenjujući kriterije o kojima se razgovaralo na konferenciji, riječki kandidati za urbanu regeneraciju zapuštena kazališna četvrt koju treba harmonizirati s lukom Baroš koja će uskoro biti revitalizirana.

Osim toga, tu je trajna riječka tema oživljavanja grada od Školjića do Zvira, s obje strane Rječine, na području današnjeg Autotroleja i nekadašnjeg zimskog bazena. Riječ je o višedesetljenom traženju nove lokacije gradskog autoprijevoznika, pri čemu se u posljednje vrijeme ponovno javljaju ideje da garaža tamo i ostane, što je, ističe Škunca, suprotno planovima i očekivanjima građana.

U kazališnoj četvrti, koja je tek ušla u planove gradske uprave, treba razmišljati ne samo o uređenju javnih površina ili obnovi stambenih prostora, nego treba osmisliti kako koristiti poslovne prostore, prizemlja, kako transformirati paviljone tržnice da mogu biti i paviljoni tržnice i još štogod kada tržnica tamo ne funkcionira, tumači Škunca.

Problem zagušenja prometnica u gradovima rješava se na različite načine. Projekt gradske želejznice prvenstveno ovisi o izgradnji drugog kolosjeka, jer nam drugi kolosjek nudi zadovoljavajuću frekvenciju. Ali, treba li nam to jer je stanovnika sve manje?

Škunca podsjeća da se u riječkom modelu prometovanja za čak sedamdeset posto vožnji koriste osobna vozila i tu je jedan veliki bazen putnika koji treba prebaciti na javni prijevoz. Treba nam kvalitetan javni prijevoz jer se događa polarizacija jakih radnih zona, jedna je na Kukuljanovu, a druga se oblikuje na Miklavi, a u gradu imamo treću radnu zonu tercijarnih djelatnosti. 

A Europa potiče razvoj javnog prijevoza i nećemo dobivati sredstva za povećanje cestovne infrastrukture, tvrdi Škunca u razgovoru što ga možete poslušati u nastavku: