Hrvatski radio

Radio Rijeka

11:45 / 01.03.2016.

Autor: Tatjana Sandalj

Koliko seizmografa treba Rijeci?

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Početkom siječnja tresla se Krasica, dva puta Bakar, Kraljevica, pa Rijeka. I sve to u samo tjedan dana. Iako smo na trusnom području, u Rijeci je samo jedan seizmograf, a koliko bi ih bilo optimalno postaviti za kvalitetno praćenje situacije?

Znate li da Hrvatska, koja je gotovo cijela prilično trusno područje, ima samo dvanaest seizmologa. Da seizmologiju, osim u Zagrebu, u bližoj okolici možete studirati još samo u Trstu? Da nam ni gomila seizmografa i akcelerografa (cijena, sitnica, jedan uređaj jedan automobil, u svim cjenovnim razredima) ne bi pomogla, ako nema stručnjaka koji mjerenja znaju pročitati?

Dobre podatke za riječko područje dobili bismo mrežom od četiri do pet seizmografa, a sada imamo tek jedan, uz Astronomski centar na Gornjoj Vežici. Riječka karta seizmičkog rizika je zastarjela i nova bi nam dobro došla. Zapravo građevinarima i svima koji planiraju(!) postupanje u rizičnim situacijama. Primjer ostatku Hrvatske trebao bi biti Grad Zagreb koji marljivo radi na mikrozoniranju, a nove karte potresnih područja Republike Hrvatske, na kojima možete pronaći i svoju česticu, dostupne su ovdje. 

Od 373. p.n.e. na području Hrvatske zabilježeno je oko 130 tisuća potresa. Značajniji potresi: 1323. godine zabilježen je jači potres kod Grižana, 1574. u Lupoglavu, 1648. u Senju, 1750., 1776. i 1838. u Bakru. Potres kod Klane 1870. zatrpao je izvor Rječine. 1916. tresao se Novi Vinodolski, a 1956 Ilirska Bistrica.

Možda u opremanju i ekipiranju pomogne interregionalni projekt procjene rizika od potresa za područje od Rijeke do Ilirske Bistrice što bi ga mogli financirati europskim sredstvima. Ako projekt ikad postane više od prijedloga. Budimo optimisti jer jedan sličan projekt već postoji: Velebit od vrha do dna - multidisciplinarno istraživanje seizmoloških značajki i tektonike područja Velebita, a riječ je o projektu Hrvatske zaklade za znanost.

A zašto se toliko tresemo? Jer smo na rubu "male" Jadranske ploče koja gura Dinaride, podsjetio nas je voditelj Seizmološke službe RH Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Ivo Allegretti na predavanju u Prirodoslovnom muzeju u Rijeci, u okviru Prirodoslovnog kluba LiburnijePoslušajte:

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.