Hrvatski radio

Radio Rijeka

Korlević: Koliko se rano mladi mogu početi baviti znanošću?

19.04.2016.

11:03

Autor: Antonela Galić

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Korado Korlević tvrdi da je hrvatska akademska zajednica pala na ispitu kada je na pitanje "Koliko se rano mladi mogu početi baviti znanošću?" odgovorila tezom "Nemaju se oni što baviti znanošću dok ne završe fakultet!" To je početna teza za njegovo predavanje u okviru Festivala znanosti.

U zgradi Sveučilišnih odjela riječkog sveučilišta, u Kampusu na Trsatu, dan je otvorenih vrata. U okviru Festivala znanosti odjeli biotehnologije, informatike i matematike organizirali su čak pedeset događanja, a to znači da do 20 sati možete zaviriti u laboratorije i provjeriti što se tamo radi.

Voditelj Zvjezdarnice Višnjan i učitelj, osnivač više projekata edukacije visokomotiviranih i darovitih učenika Korado Korlević tradicionalno sudjeluje u riječkom programu Festivala znanosti, a ove godine odabrao je provokativnu polazišnu tezu. "Koliko se rano mladi mogu početi baviti znanošću?" jedno je od pitanja na kojem je hrvatska akademska zajednica pala na ispitu odgovorom: "Nemaju se oni što baviti znanošću dok ne završe fakultet!"

Dobro je, ističe Korlević, da se pitanje mladih i znanosti postavi javno da bi se sagledala šteta za državu i zajednicu koju je proizveo, proizvodi i koje će proizvoditi odgovori: "na fakultetu / nakon završetka fakulteta". 

Na pitanja: Koliko se rano mladi mogu početi baviti sportom? Koliko se rano mladi mogu početi baviti glazbom? Koliko rano ptica treba početi učiti letjeti?, odgovorit ćemo - čim prije! Korlević upozorava da je život kratak, a dječje sposobnosti učenja u životu više se ne vraćaju.

Za one koji smatraju da se znanošću treba početi baviti čim ranije otvara se još pitanja: Što mlade danas motivira? Kako se može potaknuti njihovo bavljenje znanošću? Koji je ispravan način rada s mladima zainteresiranim za znanost? Koje kompetencije moraju imati obrazovatelji? Što bi trebala učiniti država?

Dobro je da postoje roditelji, učitelji i institucije koji žele promijeniti postojeće stanje, jer, Korlević zaključuje da treba mijenjati percepciju nadarenih u sustavu školstva: "Ono što mi trenutno radimo je spašavanje mogućega. Recimo da pedagozi koji se time bavimo sad djelujemo kao oni mornari na Titaniku koji guraju djecu na čamce za spašavanje, zato što oni drugi i dalje banče u kabini, svira orkestar i niko ne kuži da im se brod topi. A naš posao je spasiti djecu." Poslušajte razgovor:

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.