Kvaliteta studiranja: kako podatke učiniti dostupnima i razumljivima?

Pred nama je sezona upisa. Što još, osim studentskih anketa, utječe na kvalitetu studija, i kako osigurati da unapređenje kvalitete visokog obrazovanja bude vidljivo u javnosti – o tome se razgovaralo ovoga tjedna na Sveučilištu u Rijeci.

O kvaliteti pojedinih institucija visokoga obrazovanja govore različiti dokumenti što ih ustanove, više ili manje revno i redovito, objavljuju na svojim internetskim stranicama. Prema istraživanju provedenom u okviru projekta Quality Watch, javne ustanove ažurnije su u objavi tih dokumenata od privatnih, a rezultate vanjskih istraživanja, kakav je, primjerice, reakreditacija, objavljuju se rjeđe od samoanaliza.

Tek 26 posto ustanova na području tri istraživane županije: Zagrebačke, Splitsko-dalmatinske i Osječko-baranjske, objavilo je ministrovu dopusnicu za održavanje programa, iako je to jedan od temeljnih dokumenata koji pokazuje vrijedi li studij ili ne. Rezultate anketa u kojima studenti ocjenjuju rad nastavnika ili zadovoljstvo studijem na kraju obrazovnog ciklusa, objavljuje tek 40 posto učilišta.

Riječko sveučilište nije bilo uključeno u navedeno istraživanje, pa je okrugli stol Filozofskog fakulteta i Udruge Universitas bio prigoda za predstavljanje riječkih primjera dobre prakse, a među njima treba izdvojiti podatak da je riječko sveučilište još uvijek jedino javno u Hrvatskoj koje ima certifikat za osiguranje kvalitete. 

Unatoč svim utvrđenim pomacima, razgovor o kvaliteti još uvijek se doživljava kao birokratski pojam. Pitanje je koliko sve materijale koje sveučilište objavi čitaju, primjerice, budući studenti. Koliko sveučilišnih zaposlenika proučava rezultate petogodišnjeg procesa reakreditacije, pitala je rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija.

Što se studentskih anketa tiče, one nisu jedini dokument kojim se ocjenjuje kvaliteta studiranja, ali su još uvijek jedini koji se provodi kao istraživanje na terenu, podsjetio je član Izvršnog odbora Europske studentske unije Aleksandar Šušnjar. Rektorica Prijić Samaržija najavila je buduća istraživanja i među nastavnicima te među poslodavcima, čije su ocjene rezultata studiranja jednako relevantne za promišljanje kvalitete. 

Kako učiniti sve dokumente koji govore o kvaliteti dostupnima i razumljivima studentima, učenicima, roditeljima, poslodavcima…? Institut za razvoj obrazovanja predlaže nacionalnu bazu podataka o kvaliteti. "Kroz pregledan pristup, koje bi institucijsko istraživanje moglo dati, mi bismo mogli utjecati da učenici i njihovi roditelji mogu lakše i utemeljenije donijeti odluku studirati ili ne, ako da koji studij i na kojem visokom učilištu", istaknuo je direktor Instituta Ninoslav Šćukanec.

Više o politici kvalitete Sveučilišta u Rijeci provjerite ovdje, a kako je bilo na okruglom stolu, poslušajte: