Life Lynx: uspješan projekt koji u goranske šume i dalje vraća risove

Hrvatsko-slovenski projekt Carnivora Dinarica, uz europske poticaje, edukacijom stanovništva nastoji uskladiti suživot čovjeka i velikih zvijeri. Unatoč koronakrizi, nastavljen je projekt Life Lynx, kojim se obnavlja populacija risa na Dinaridima dovođenjem novih jedinki iz Slovačke i Rumunjske.

Među edukatorima u tome projektu je i dr. Vedran Slijepčević s Veleučilišta u Karlovcu. Pojava koronavirusa je na globalnoj razini potaknula niz pitanja, pa i zabrinjavajućih gospodarskih prognoza, no brojni primjeri svjedoče kako je smanjena gospodarska aktivnost istovremeno ublažila štetni utjecaj čovjeka na prirodu, i ona se u nekim dijelovima počela obnavljati. Dr. Slijepčević vjeruje da je to u nekim segmentima pozitivno utjecalo i na životinjski svijet.

Posljednjih mjeseci se, kaže, dogodilo nekoliko slučajeva da su inače plahog risa ljudi uspjeli snimiti kamerama svojim mobitela. Nadalje, u doba korone je, unatoč teškoćama, zabilježeno i niz pozitivnih pomaka u provedbi projekta Life Lynx. Risovi dopremljeni iz Rumunjske i Slovačke dobro su se snašli u novom staništu, pristižu i potvrde njihovog utjecaja na genetsku obnovu domaće populacije, a tijekom jednog od posljednjih ispuštanja dr. Slijepčević je i sam imao zanimljiv i blizak foto-susret s jednim mladim mužjakom.

Posebno je upečatljiva priča o uspješnom povratku prirodi mlade i napuštene risovice Martine. Naime, kako bi  nakon boravka u oporavilištu Nacionalnog parka Risnjak i ponovnog ispuštanja Martina preživjela u prirodnom okruženju, domaći su stručnjaci morali stomatološki rekonstruirati njezine očnjake. Dojave s terena potvrđuju da je posao dobro odrađen i da se mlada risovica u šumskom staništu dobro snašla.

Mnogi u šali primjećuju da risovi nakon ispuštanja, baš poput ljudi, iz Hrvatske uglavnom kreću prema zapadnoj granici i Sloveniji, no dr. Slijepčević obašnjava kako to nije pokazatelj problema, već činjenice da mlade pridošlice iz rumunjskih i slovačkih šuma u Gorskom kotaru nailaze na ozbiljnu konkurenciju autohtonih mužjaka.

I to je, zaključimo, dokaz da Hrvatska u očuvanju i genetskoj obnovi populacije ove velike zvijeri prednjači pred većinom država Zapadne Europe. Zbog nepovoljnog utjecaja čovjeka na prirodna staništa, svaki pokušaj da se u njih iznova vrati najveća europska mačka za mnoge je od spomenutih zemalja to odavno postala izgubljena utrka, slikovito zaključuje dr. Slijepčević.

O najvećoj europskoj mački, koja prebiva i na našim prostorima, s dr. Slijepčevićem je razgovarao Nenad Lučić: