U Prirodoslovnom muzeju u Rijeci postavljena je izložba "Ukrasi mora" o školjkama, koraljima, puževima te predmetima i nakitu što se od njih izrađuju. Koralji su, možda, najromantičniji dio te priče, a od Hrvoja Krstulovića iz Splita doznali smo više o suvremenom lovu na crvene koralje.
Lovac i njegov ulov (Foto: osobni album)
Obrađeni crveni koralj ima visoku komercijalnu vrijednost još od antičkih vremena. Nekad su ga skupljali ronioci na dah i obrađivali majstori na našoj obali. Bio je to obiteljski posao.
U novije vrijeme tehnologija se promijenila, a zaštićenu zavičajnu vrstu u nas može skupljati samo pet koncesionara. Hrvoje Krstulović iz Splita jedan je od njih.
Lovom na crveni koralj, iako je zapravo o skupljanju riječ, nije se počeo baviti zbog obiteljske tradicije. Najprije je bila ljubav prema moru i ronjenju, onda se razmišljalo kako od toga i živjeti, a danas, poslije dvadeset godina u tom poslu, svjedoči da ga se bez velike ljubavi ne može raditi.
Krstulović pripovijeda da su nekadašnji lovci ovisili o slučajnosti, sreći ili nalazima i dojavama ribara. Podvodne kamere danas omogućavaju lakše nalaženje lovišta, ali u more i dalje treba ronioc, doduše sada s opremom za ronjenje, pa se roni i lovi i na većim dubinama.
Iako je počeo u Jadranu, danas lovi po Mediteranu, a kada se u Jadran vrati, misli da će ga dočekati pristojna nalazišta koralja. Naime, koralju treba tri godine da se obnovi nakon što skupljač prijeđe preko terena, a koraljara je sve manje, pa Krstulović smatra da ne postoji opasnost da će pretjerani izlov uništiti tu vrstu u Jadranu. Poslušajte razgovor:
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.