Manje soli za više zdravlja: jesmo li ovisni o slanoj hrani?

Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci obilježilo je akademsku godinu Kliničkog nutricionizma tribinom pod nazivom "Zrno soli: na korak do zdravlja i bolesti". Pričalo se o važnosti smanjenja unosa kuhinjske soli zbog štetnih utjecaja na naše zdravlje.

Istraživanja potvrđuju da prekomjeran unos soli dovodi do povišenja krvnog tlaka, srčanih i bubrežnih bolesti. Poznato je da Hrvati jedu previše slanu hranu, što stvara veliku naviku, a pet do šest tjedana konzumiranja slane hrane već čini ovisnost. Nasuprot tome, pet do šest tjedana uzimanja manje soli, navikava organizam da ju više ne treba u tim količinama. Soli najviše ima u suhomesnatim proizvodima, pršutima i salamama, a osobito u "brzoj hrani". Međutim, to jedemo rjeđe, no većina svaki dan jede kruh u kojem ima dosta soli. Postoji i takozvana "nevidljiva sol" koja se u velikim količinama kao konzervans stavlja u gotovu hranu. Treba izbjegavati i kroasane, peciva, pa čak i kukuruzne pahuljice koje imaju više soli nego kruh, pa su proizvođači polako počeli smanjivati količine soli u njima.

Docent Ranko Stevanović savjetuje postepeno smanjivanje konzumiranja soli - za početak skloniti soljenke sa stola, nikako ne dosoljavati hranu te unositi samo pet grama soli dnevno, odnosno jednu čajnu žličicu. Tu količinu konzumiramo, primjerice, već u kruhu, ako ga jedemo svaki dan. O potrebi izbjegavanja preslane hrane s docentom Rankom Stevanovićem, ravnateljem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, razgovarala je Biserka Belić: