Najstariji antikvarijat u Hrvatskoj: 55 godina riječkog Malog nebodera!

Riječki antikvarijat Mali neboder najstarija je takva institucija u Hrvatskoj: ovoga je tjedna proslavio 55. rođendan! Riječanima ne predstavlja samo knjižaru, već i mjesto gdje se s vlasnicima može razgovarati, raspravljati i istraživati. Broji oko 25 tisuća naslova.

Vlasnici riječkoga antikvarijata Tomo Vučinić i Saša Dmitrović ovome su poslu posvetili mnogo godina. Naizgled je riječ o vrlo malome prostoru, ali on broji oko 25 tisuća naslova. "Knjige nisu složene kao u knjižnicima, ovdje je sve složeno po afinitetima. Kada uđete - s desne strane je književnost, s lijeve povijest, u sredini priručnici, rječnici, pravopisi i slično, a onda juriš unutra i tamo ima svega i svačega", opisuje nam jedan od vlasnika Saša Dmitrović.

"Davne 1962. godine, stanovitom incijativom nekih ljudi, otvorio se antikvarijat. Ne znam mu ime, ali jedan gospodin, koji je prije tog posla punio kemijske puntama, odlučio je napraviti iskorak i otvorio antikvarijat. Tada je sve krenulo, pa su se iz godine u godinu mijenjali ljudi", govori Dmitrović.

Riječki antikvarijat održava i javne aukcije. "Počeli smo ih raditi prije dvije godine, a sad u proljeće ćemo imati četvrtu. To je demokratičan način nuđenja knjiga, jer se ovdje radi o naslovima za koje ima više zainteresiranih. Tko da više - naslov je njegov. Cilj je da rijetka izdanja dođu u prave ruke onoga tko je najviše zainteresiran", govori Vučinić.

"Antikvarijat nije samo knjižara. To je mjesto gdje se ne dođe samo 'kupiti knjiga'. Obično se zapne kod nas na ugodnome razgovoru ili debati. To možemo nazvati jednim društvenim i kulturnim punktom. Barem ga tako mi želimo prezentirati i tako ga njegujemo, kao tradiciju", govore nam Vučinić i Dmitrović.

U Malome neboderu najviše su traženi klasici književnosti te udžbenici za školu. "Dolaze nam i mladi, pogotovo roditelji s djecom, prije ili poslije šetnje Korzom. Mi uvijek imamo nešto spremljeno za djecu, pa im, umjesto bombona, poklonimo slikovnicu", kažu vlasnici. 

Budući da živimo u dobu digitalizacije, a time i postojanja elektroničkih knjiga, antikvarstvo može biti ugroženo. "Moguće je da nestane fizički oblik knjige. Takav je trend. Ali mi se nadamo da imamo neku budućnost jer se vraćaju i ploče, pa to možemo usporediti", vjeruju.

"Fizička knjiga u odnosu na e-knjigu će uvijek biti superiornija; knjiga nije samo ono što piše u njoj, ona ne sadrži samo tekst. Ona je kompletno umjetničko i kulturno djelo. Prije pojave kompjutera, na njoj su radili umjetnici raznih grana. Danas se na knjigu polaže bitno manje pažnje. Naš antikvarijat nastavlja s izložbama kojima prezentiramo nadmoć fizičke knjige i opreme raznih umjetnika poput Andrije Maurovića i Ljube Babića", kažu iz Malog nebodera.

Knjigu još uvijek mnogi vole, no kakva je budućnost antikvarijata? "To je zanat u izumiranju, nažalost. Vidimo to po Trstu gdje ih je prije trideset godina bilo dvadeset, a danas ih je dva, tri. Internet je napravio svoje, umrežio je ono što prije nije bilo dostupno. Ali, mi se nadamo da imamo svijetlu budućnost", zaključuju Vučinić i Dmitrović. Poslušajte: