Hrvatski radio

Radio Rijeka

Noćas pomičemo kazaljke sata: počinje ljetno računanje vremena

30.03.2019.

13:14

Autor: Hina

Noćas spavamo sat kraće (Foto: Pixabay)

Noćas spavamo sat kraće (Foto: Pixabay)

Foto: - / -

Nemojte noćas zaboraviti na pomicanje sata! Počinje, naime, ljetno računanje vremena. Kazaljke ćemo pomaknuti jedan sat naprijed, s 2 sata ujutro na 3 sata. Kraće ćemo noćas spavati, no dugoročno imamo dulji dan sljedećih šest mjeseci, sve do 27. listopada.

Pomicanjem kazaljki noćas započinje ljetno računanje vremena, a to bi u EU moglo biti jedno od zadnjih pomicanja sata. Europski parlament nedavno je podržao prijedlog direktive kojom se od 2021. ukida polugodišnje pomicanje sata u Europskoj uniji, a zemljama članicama prepušta odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena.

S ljetnim računanjem vremena prestaje obaveza paljenja svjetla na vozilima tijekom dana, osim za vozače mopeda i motocikla - oni tijekom cijele godine moraju voziti s uključenim dnevnim svjetlima.
Prelaskom na ljetno vrijeme dolazi i do promjena u obračunu električne energije, pa se struja utrošena od 8 do 22 sata obračunava prema višoj tarifi, a od 22 do 8 sati prema nižoj tarifi.
Zbog pomicanja sata se i na prugama HŽ Infrastrukture organiziraju posebna dežurstva osoblja u elektrotehničkim službama i prometnim uredima, kako bi se svi automatski uređaji namjestili na novo, točno vrijeme.

Prakticiranje pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja seže u prošlo stoljeće, a najčešće se spominjala ušteda energije, što je jedan od razloga zbog kojeg su države članice dosta dugo primjenjivale pomicanje sata, stoji u izvješću Marite Ulvskog, članice Progresivnog saveza socijalista i demokrata.

Zbog pomicanja sata ljudi se osjećaju lošije

Novije studije, međutim, pokazuju ograničene efekte takve prakse i ističu njezine negativne posljedice. Zbog pomicanja sata ljudi se općenito osjećaju lošije i pate od poremećaja cirkadijalnog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor.

U poljoprivredi pomicanja sata imaju negativan učinak na prinose usjeva i dobrobit životinja te remete bioritam stoke - primjerice, na mužnju krava. Promjene sata negativno utječu i na javno zdravlje, pri čemu su najviše pogođena djeca i starije osobe.

Nova direktiva ne znači automatsko ukidanje ljetnog računanja vremena u EU niti uvođenje "jedinstvenog vremena" u Europi. Namjera je okončati pomicanje sata i omogućiti državama članicama da odaberu vlastiti način računanja vremena - hoće li zadržati zimsku "satnicu" ili prijeći na ljetno računanje vremena. Primjena nove direktive započinje 1. travnja 2021. godine.

Europska komisija objavila je u kolovozu 2018. rezultate javnog savjetovanja u kojem je sudjelovalo 4,6 milijuna europskih građana. Tada ih se 84 posto izjasnilo da treba odustati od pomicanja sata, a većina želi da se cijele godine zadrži ljetno računanje vremena.

Ljetno računanje vremena prvi spomenuo Franklin

Uvođenje ljetnog računanja vremena prvi put je spomenuo američki izumitelj i političar Benjamin Franklin 1784. godine u pismu urednicima pariških novina. No pismo je bilo dosta šaljivo, pa nije poznato je li Franklin doista Francuzima predlagao njegovo uvođenje.

Ovaj je sustav ozbiljno predložio Englez William Willett u članku "Gubitak dnevnog svjetla" objavljenom 1907. godine, ali unatoč snažnom lobiranju nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati.

Začetnikom podjele računanja vremena na ljetno i zimsko smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson. Budući da se bavio skupljanjem i proučavanjem kukaca, njegova su istraživanja ovisila i o duljini sunčeve svjetlosti tijekom dana, pa je 1895. došao na ideju da bi se vrijeme moglo pomaknuti dva sata unaprijed i tijekom ljetnog vremena iskoristiti više danjeg svjetla u popodnevnim satima.

Ideju su prvi praktično ostvarili Nijemci tijekom Prvoga svjetskog rata (1916. godine), a zatim su tu promjenu prihvatili Britanci i SAD. Jedna od osnovnih zadaća uvođenja ljetnog računanja vremena bilo je smanjiti izdatke za električnu energiju tako da se tijekom dana što je dulje moguće koristi danje svjetlo.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.