Hrvatski radio

Radio Rijeka

Pandemija potaknula tržište zdrave hrane, cijene od 30 do 500 posto više

15.08.2020.

15:29

Autor: HRT - Radio Rijeka

Zdrava hrana: proso (Foto: Pixsell)

Zdrava hrana: proso (Foto: Pixsell)

Foto: - / -

Zdrava prehrana kao način jačanja imuniteta još je više dobila na važnosti nakon pandemije koronavirusa, posebice za rizične skupine građana. Povećana je potražnja za lokalnim, tzv. funkcionalnim proizvodima, koji su i do 500 posto skuplji od konvencionalne hrane, javlja Hrvatska gospodarska komora.

Prema podacima Eurostata za 2018. godinu, kućanstvo u Europskoj uniji prosječno potroši 12,1 posto svog proračuna na hranu i piće. U Hrvatskoj je to čak i više: potrošnja za hranu u kućanstvu 2018. iznosila je 18,1 posto.

Zbog aktualne situacije u gospodarstvu i na tržištu rada, očekuje se veći pritisak na proračune kućanstava. Ipak, potražnja za zdravom, tzv. funkcionalnom hranom, raste. 

Funkcionalna hrana se na globalnom tržištu javlja 80-ih godina prošloga stoljeća, a najveće su tržište Sjedinjene Američke Države. Prema američkoj agenciji za istraživanje Grand View Research, vrijednost tržišta funkcionalne hrane bila je 161,49 milijardu dolara u 2018. godini, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 7,9 posto. Najtraženiji su proizvodi za zdravlje krvožilnog sustava, koji čine 24,2 posto tržišnog udjela. Od funkcionalnih proizvoda, najveći tržišni udio imaju vlakna, u vrijednosti od oko osam milijardi dolara.

U funkcionalnu, odnosno zdravu hranu ubrajaju se proizvodi koji utječu na određene funkcije u tijelu i tako nude dobrobit za zdravlje iznad njihove uobičajene prehrambene vrijednosti. Mnogobrojne prednosti uključuju smanjenje kolesterola, upravljanje težinom, prevenciju raznih bolesti i dr.

"Osim što pridonosi zdravlju potrošača, sektor ima veliki gospodarski potencijal", kaže potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević. "Funkcionalna hrana prodaje se po višim cijenama i ima veću maržu od konvencionalne hrane. Prema podacima Svjetske banke, maloprodajne cijene obično su 30 do 500 posto iznad usporedive konvencionalne hrane", naglašava Kovačević. 

Prioritet prehrambene industrije je sigurnost hrane, njezina kvaliteta, zadovoljenje potreba sve zahtjevnijih potrošača, inovacije u proizvodnji te preporuke zdrave prehrane. Kovačević ističe da te trendove prate i naši proizvođači, a neki su već postali dijelom zakonodavnog okvira.

Tako se u slučaju pekarske industrije, zbog štetnosti prekomjernog unosa kuhinjske soli, propisima ograničava dodavanje soli u kruh, dok mesna industrija samoinicijativno smanjuje količinu soli u mesnim proizvodima. Na tržištu sada imamo i domaći sladoled s više proteina a manje masti i šećera, mliječna industrija proizvodi funkcionalne jogurte i pudinge, dok industrija pića na tržište plasira funkcionalne vode i sokove.

U Hrvatskoj su, prema istraživanjima nezavisnih agencija, potrošači koji njeguju svijest o zdravoj prerani stariji od 25 godina te srednjih i boljih primanja, navodi HGK.

Procjenjuje se da će tržište funkcionalne hrane do 2025. godine biti vrijedno 275,77 milijardi dolara. Vrijednost europskog tržišta funkcionalne hrane je oko 30 milijardi dolara, navodi se u priopćenju Hrvatske gospodarske komore.

Dragan Kovačević (Foto: HGK)

Dragan Kovačević (Foto: HGK)

Foto: - / -

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.