Pčelarstvo treba poticati zbog poljoprivrede, ali i očuvanja ekosustava

Nedavna dodjela 40 zaštitnih ograda od velikih zvijeri pčelarima, bila je još jedna prigoda da se pod okriljem Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ-a iz Stare Sušice, upozori kako pčelarstvo treba poticati zbog poljoprivrednog razvoja, ali i uloge pčela u očuvanju ekosustava.

Na to često ukazuje i iskusni proizvođač Antun Arh iz Crnih Laza u Gorskom kotaru. Nabava zaštitnih ograda ili tzv. električnih pastira je hvalevrijedna donacija, jer, kako kaže Antun Arh, košnice su česta "meta" medvjeđih "posjeta", a kada se takvo što dogodi štete su ogromne, jer mala je vjerojatnost da se pčelinje "društvo" iz uništenih pčelinjaka može obnoviti.

Korištenje zaštitne opreme, ističe iskusni pčelar, potpuno otklanja takvu opasnost. Antunu Arhu je izuzetno drago što se dodjelom donacija potiče spoznaja o važnosti pčelarstva, te osvješćuje činjenica da od pčela ovisi oprašivanje 80 posto za prehranu značajnih biljaka.

Zbog nepostojanja intenzivne poljoprivrede krajevi poput Gorskog kotara su, srećom, pošteđeni ugroze pčela od pesticida, no ni ovo područje ne mimoilaze posljedice klimatskih promjena, koje nemalo utječu na širenje za pčelarstvo najopasnijeg nametnika varoe. O tome svjedoči i ova godina s neuobičajeno sunčanom te toplom veljačom i ožujkom, dok je u svibnju (razdoblje vrcanja meda) vrijeme bilo nepovoljno i obilježeno hladnoćom i kišom.

Dobra ovogodišnja vijest za pčelare jest dodjela oznake izvornosti cijenjenom goranskom proizvodu goranskom medunu. Međutim, Arh upozorava kako se zasad tek tijekom dvije godine u jednom desetljeću ostvaruje željena razina proizvodnje koja jamči da će se prodati zadovoljavajuće količine meduna. Treba intenzivnije pratiti procese medenja, utvrditi dodatne lokacije gdje se ono događa i ta područja koristiti, zaključuje iskusni pčelar. Poslušajte prilog Nenada Lučića: