Hrvatski radio

Radio Rijeka

11:01 / 03.03.2020.

Autor: Hina, Tatjana Sandalj

Pola pješčanih plaža na svijetu moglo bi nestati do kraja stoljeća

Što će biti s hrvatskim plažama? Još uvijek stignemo isplanirati promjene! (Foto: Goran Kovačić / Pixsell)

Što će biti s hrvatskim plažama? Još uvijek stignemo isplanirati promjene! (Foto: Goran Kovačić / Pixsell)

Foto: - / -

Polovica svjetskih pješčanih plaža mogla bi nestati do kraja stoljeća zbog porasta razina mora i drugih posljedica klimatskih promjena, a najviše bi mogle biti pogođene obale Australije, Kanade, Čilea, Meksika, Kine i SAD-a, objavili su u ponedjeljak znanstvenici.

Pješčane plaže sada čine trećinu svih obala, a mnoge od njih koje privlače turiste mogle bi se pretvoriti u kamene zbog porasta razine mora, vremenskih promjena i zbog drugih faktora koji odnose pijesak. Procjenjuje se da bi veliki dijelovi plaža u gusto naseljenim područjima mogli nestati.

"Turistička odredišta kojima su pješčane plaže glavni turistički proizvod vjerojatno će biti suočene s teškim posljedicama", kaže obalni oceanograf Michalis Vousdoukas iz zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije u talijanskoj Ispri i voditelj istraživanja objavljenog u časopisu Nature Climate Change.

Osim što predstavljaju izvor prihoda, pješčane obale igraju i ključnu ulogu u očuvanju okoliša. "Pješčane plaže važna su staništa koja pružaju utočište velikom broju životinjskih vrsta. One uz to i štite obale od djelovanja oluja pa bi bez pješčanih plaža drugi dijelovi okoliša mogli biti pogođeni djelovanjem valova i nadiranjem slane vode", dodaje Vousdoukas.

Porast razine mora ubrzao se proteklih desetljeća, a kao glavni uzrok izdvaja se termalna ekspanzija - širenje ugrijane vode i otapanje leda na kopnu poput ledenjaka i ledenih ploča.

Znanstvenici su analizirali satelitske snimke koje pokazuju promjene na obalama tijekom protekla tri desetljeća i te su trendove primijenili na dva moguća scenarija klimatskih promjena od kojih jedan uključuje umjereni utjecaj emisije stakleničkih plinova koji izazivaju klimatske promjene, a drugi visoku razinu emisije stakleničkih plinova koji rezultiraju snažnijim klimatskim promjenama.

Procijenili su da će do 2050. bit izgubljeno od 13,6 do 15,2 posto svih plaža, što odgovara gubitku pješčanih plaža u duljiini od 36.097 do 40.511 kilometara. Do 2100. procjenjuju da će nestati 35,7 do 49,5 posto plaža koje obuhvaćaju 95.061 do 131.745 kilometara obale.

Australija bi po takvih scenarijima mogla izgubiti najviše pješčanih plaža: do 14.849 kilometara plaža do 2100., što predstavlja polovicu njezinih današnjih plaža. 

Kanada bi mogla biti druga po gubicima pješčanih plaža s izgubljenih do 14.425 kilometara. Slijedi Čile s gubitkom do 6.659 kilometara pješčanih plaža, Meksiko (do 5.488 km), Kina (do 5.440 km), SAD (do 5.530 km), Rusija (do 4.762 km) i Argentina (do 3.739 km).

U projektu "Moje, tvoje, naše" riječke Udruge Drugo more ove godine razgovaralo se o temi "Tvoj, moj, naš Jadran", odnosno o životu na moru i uz more u kontekstu klimatskih promjena. Jedan od sugovornika bio je dr. Igor Ružić s Građevinskog fakulteta u Rijeci, a onda smo i u emisiji Akademskih kvarat ure razgovarali o plažama, olujnim usporima zbog kojih, za nevremena, poplavljuju obalna područja te o tome kako klimatske promjene utječu na Plitvička jezera, poslušajte:

Akademskih kvarat ure s Igorom Ružićem: od morskih plaža do Plitvica, pripremila Tatjana Sandalj

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.