Hrvatski radio

Radio Rijeka

14:41 / 10.05.2018.

Autor: Hina

Prijedlog zakona o LNG-u Vlada uputila u hitnu saborsku proceduru

Lokacija budućeg LNG terminala pokraj Omišlja (Foto: Boris Šćitar / Pixsell)

Lokacija budućeg LNG terminala pokraj Omišlja (Foto: Boris Šćitar / Pixsell)

Foto: - / -

Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin. Istaknuto je da taj zakon treba omogućiti da se strateški projekt LNG terminala na Krku realizira u zadanim rokovima.

"Riječ je o projektu od strateškog značaja o kojemu dugo razgovaramo, koji je izazvao i prijepore i određene otpore u jedinicama lokalne samouprave. Međutim, smatramo da na ovaj način, s posebnim zakonom, na najučinkovitiji i, vjerujem, najbolji način, uvažavajući sve aspekte zaštite okoliša, možemo riješiti i diverzifikaciju opskrbe plinom, i staviti Hrvatsku na energetsku kartu Europe u jednom sasvim drugom svjetlu nego do sada", istaknuo je premijer Andrej Plenković.  

Tvrtka LNG Hrvatska raspisala je novi natječaj kojim se traži manja i jeftinija plutajuća jedinica za prihvat, skladištenje i uplinjavanje (FSRU), kao dio prihvatnog terminala za LNG na otoku Krku. Kako su na upit Hine objasnili iz tvrtke LNG Hrvatska, u prijašnjem predmetu nabave tražio se FSRU s najmanjim kapacitetom spremnika od 160.000 prostornih metara, odnosno kapacitetom uplinjavanja od oko 6,5 milijardi kubika plina godišnje. U novom se natječaju, pak, traži kapacitet spremnika FSRU-a od najmanje 135.000 prostornih metara, tj. da zadovoljava isporuku od 2,6 milijardi prostornih metara plina godišnje u hrvatski transportni sustav. Rok za dostavu ponuda je 8. lipnja, a ušteda u odnosu na prvi natječaj mogla bi iznositi 90 milijuna eura, doznaje se iz tvrtke LNG Hrvatska.  

I državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mile Horvat ističe kako je potrebno osigurati brzu realizaciju LNG terminala na otoku Krku radi očuvanja sigurnosti opskrbe prirodnim plinom i pozicioniranja Hrvatske na europskom energetskom tržištu. "Predloženi će zakon omogućiti da se ovaj strateški projekt za Republiku Hrvatsku realizira u zadanim rokovima", rekao je Horvat.

Predloženim se zakonom, tzv. lex LNG, uređuje i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji terminala, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju LNG terminala, koncesijske naknade, definira naknada za sigurnost opskrbe itd. Prema prijedlogu, nositelj investicije je tvrtka LNG Hrvatska, koja bi projekt realizirala kroz dvije faze - najprije izgradnjom plutajućeg, a zatim i izgradnjom kopnenog terminala za ukapljeni prirodni plin.

Zakonom Vlada, uz suglasnost Hrvatskog sabora, tvrtki LNG Hrvatska, kao investitoru, daje koncesiju na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene - industrijske luke - terminala za ukapljeni prirodni plin u Omišlju. Lučkoj upravi Rijeka daje ovlaštenje da investitoru dade koncesiju za izgradnju mjesta opskrbe ukapljenim prirodnim plinom u bivšoj Petrolejskoj luci u Rijeci, radi omogućavanja daljnje distribucije ukapljenoga prirodnog plina. 

Zakonom se određuje i područje pomorskog dobra koje se daje u koncesiju na 99 godina, kao i koncesijska naknada. Iznos naknade ovisan je o godinama trajanja ugovora. Tako bi prvih 25 godina naknada u stalnom dijelu iznosila 2 kune po četvornome metru dodijeljenoga pomorskog dobra i 0,5 kuna po megavatsatu plina isporučenog u transportni sustav. U sljedećem razdoblju (od 25. do 50. godine) stalni dio raste na 4 kune po kvadratu, a promjenjivi na 0,10 kuna po MWh plina, da bi u zadnjem razdoblju (od 50. do 99. godine) stalni dio iznosio 8 kuna po kvadratu pomorskog dobra, a promjenjivi dio 0,20 kuna MWh isporučenog plina. 

Prema prijedlogu, izgradnja, rekonstrukcija i održavanje LNG terminala u interesu je Republike Hrvatske te se nekretnine potrebne za to izvlašćuju u korist države. Tako bi tvrtka LNG Hrvatska, u ime i za račun države, pokrenula postupak izvlaštenja. Zakonskim se tekstom uređuje i naknada za sigurnost opskrbe sukladno europskoj uredbi. 

Zakonom bi se odredilo i da pomorski objekt za prihvat, iskrcaj, skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina, odnosno FSRU brod, mora ploviti pod hrvatskom zastavom. Kako bi se potaknulo zapošljavanje hrvatskih pomoraca, oni bi, kao i naši pomorci u međunarodnim vodama, bili oslobođeni plaćanja obveznih osiguranja i plaćanja poreza na dohodak.