Prvi put: Svjetski dan Brailleovog pisma

Četvrti siječnja, dan rođenja glazbenika i inovatora Louisa Braillea, od ove se godine po prvi put obilježava kao Svjetski dan Brailleovog pisma. Odluku o tome, na prijedlog Svjetske unije slijepih, donijela je krajem prošle godine Generalna skupština UN-a.

Louis Braille, rođen 4. siječnja 1809. godine. Kao trogodišnjak je, nakon ozlijede oka i komplikacija izazvanih ozlijedom, oslijepio u četvrtoj godini života. U dobi od 7 godina ga počinje obučavati seoski svećenik, a potom ga učitelj uključuje u redovnu nastavu. Louis brzo uči samo slušanjem. Kada je navršio 10 godina, otac ga šalje u parišku Nacionalnu školu za slijepe. Braillle tamo počinje stvarati vlastito pismo, koje je testirao na kolegama u razredu. Pismo je dovršio u dobi od 16 godina. 

Svrha obilježavanja ovoga datuma je podizanje svijesti o važnosti Brajice pomoću koje se pisana riječ prenijela u taktilni oblik za korištenje slijepim i slabovidnim osobama. Dodajmo i to da je 2019. godina u kojoj Udruga slijepih i slabovidnih osoba Primorsko-goranske županije počinje s obilježavanjem 70-e obljetnice osnutka i djelovanja.

Čitanje je ljudsko pravo, a UN je konačno prepoznao to pravo. Malo je inovacija koje su bile značajnije u utjecaju na život osoba s invaliditetom kao što je to izum Brajice. Ona pruža doprinos pismenosti, neovisnosti i osnaživanju milijuna slijepih ljudi u cijelom svijetu.

Brajica je reljefno pismo koje se sastoji od 63 znaka. Znakovi se sastoje od jedne do šest točkica smještenih u pravokutne oblike koji znače slova, brojeve, note ili pravopisne znakove. Slijepe osobe čitaju Brajicu prelazeći s lijeva na desno prstima obije ruke. Pismo šesnaestogodišnjeg Braillea je bilo toliko dobro da se 1829. godine njegova škola obratila francuskoj Vladi s molbom da pismo i službeno odobri. U međuvremenu je Louis Braille postao glazbenik koji je svirao klavir, violončelo i orgulje. 1847. godine Brailleovo pismo je prihvaćeno kao službeno i od tada je u primjeni po cijelom svijetu.

Nasuprot modernoj tehnologiji koja je preskupa za većinu slijepih, Brajica se može pisati i čitati koristeći najjednostavnije alate što se mogu koristiti bilo gdje, bez obzira na ekonomske, zemljopisne ili jezične barijere.

Bez obzira na tehnološki napredak, Brailleovo pismo ostaje nezamjenjivo u svakodnevnom životu slijepih osoba. Alternative nema kad je riječ o izravnom kontaktu sa tekstom, jer se samo slušanjem ne dobiva potrebna razina informacije i razumijevanja.

Hrvatski savez slijepih i temeljne udruge članice Saveza (27 udruga slijepih) zalažu se za donošenje zakona o Brailleovom pismu, koji bi slijepim osobama osigurao pristupačne udžbenike i publikacije, da bi bili ravnopravni građani i imali jednake mogućnosti pristupa obrazovanju i zapošljavanju.

Diskriminirajući je način financiranja školskih udžbenika i drugih radnih materijala pomoću projekata, umjesto da se sustavno omogući pristupačan format.

Udruga slijepih Primorsko-goranske županije osnovana je 1949. godine radi pronalaženja, okupljanja i udruživanja slijepih osoba s područja Primorsko-goranske županije. Udruga provodi brojne programe i projekte u cilju razvoja i unapređenje statusa slijepih osoba u svim segmentima života te zaštite njihovih prava i interesa kao temeljnih ljudskih prava, posebno dostojanstva, jednakosti, mogućnosti, pristupačnosti, ravnopravnosti i nediskriminacije.

U programu Radio Rijeke gostovao je predsjednik Udruge slijepih i slabovidnih osoba Primorsko-goranske županije Emil Mandarić, poslušajte: