Putnici s kruzera u Rijeci potroše u prosjeku 25 eura

Iako je u trendu porast dolazaka kruzera u Rijeku, potrebna su poboljšanja na svim razinama, od samog pristajanja broda do turističke ponude, zaključak je istraživanja riječkog Pomorskog fakulteta što je nedavno predstavljen u Lučkoj upravi u Rijeci.

Gosti s kruzera, koji uglavnom dolaze iz Velike Britanije i imaju u prosjeku 60 godina, najviše su zadovoljni lokalnim stanovništvom i riječkom tržnicom, a najmanje posjetom kulturnim ustanovama. 

U javnosti se stječe dojam da gosti koji kruzerima dolaze u naše luke ostaju na brodu jer im pruža sve potrebno, no istraživanje je pokazalo da čak 96 posto putnika izlazi na kopno i razgledava grad. Drugi je dojam domicilnog stanovništva da gosti ne troše, pa smo dekana riječkog Pomorskog fakulteta Alena Jugovića pitali je li to točno.

"Potrošnja je na razini nekih 25 eura po osobi, što ne možemo reći da je malo, ali bi moglo biti i više. Naši proizvodi moraju biti prepoznatljivi poput pića, hrane i suvenira. Moramo stvoriti jednu priču. Posebice se to odnosi na muzeje i ostale povijesno - kulturne ustanove u koje stranci ulaze. Ljudi koji tamo rade moraju znati strane jezike, posebice engleski, zatim moraju gostima ponuditi aparate sa slušalicama za vođenje po muzejima na stranim jezicima. To je ono što traže" objašnjava Jugović.

Što se muzeja tiče i Sabor o tome raspravlja, jer se nažalost pokazalo da Beč primjerice, ima veći prihod od posjeta dvorcima i muzejima nego cijeli hrvatski Jadran. Lučka uprava mora poboljšati uvjete pristajanja broda jer nam je more plitko, o čemu govori ravnatelj Denis Vukorepa.

"Da bismo ubrzali proces osiguravanja tehničkih uvjeta, zaključili smo da umjesto produbljenja unutarnjeg dijela lukobrana idemo na opciju instaliranja distancera. Distancer je jedan plovni uređaj koji omogućava odmicanje broda od operativne obale te samim time dobivamo potrebiti gaz", kaže Vukorepa. 

Vukorepa dodaje i to da se građani bune jer se terminal zatvara za šetnju, nakon što kruzer pristane. "Građani su naučili koristiti riječki lukobran, međutim kad je međunarodni brod privezan, onda to na neki način predstavlja granično područje. Tako da će za vrijeme priveza broda, do njegovog odlaska, taj prostor biti ograničen za šetnju. Brodu mogu pristupiti samo službe, carina, policija i dobavljači", izjavio je Vukorepa.

Zvuči elitistički, ali zakonski je to tako. Sve u svemu, Hrvatskoj, pa tako i Rijeci, još uvijek je interes privući dolazak kruzera na našu obalu, uvjeravaju nas naši sugovornici, a na činjenicu da u Veneciji primjerice nisu dobrodošli, dekan Jugović kaže: "Pa to je samo naša prilika, naše Rijeke i drugih gradova u Hrvatskoj koji se tu mogu dobro pozicionirati."

Poslušajte prilog Blanke Uzelac: