Riječki astrofizičari u prvoj ligi istraživača gama-zračenja

Nakon deset uspješnih godina rada u istraživanju svemirskog gama-zračenja u kolaboraciji MAGIC, riječki astrofizičari sudjeluju i u postavljanju te testiranju najvećeg teleskopa na svijetu: LST-1. Kakva je uloga hrvatskih znanstvenika u tom projektu?

Početkom listopada je, na kanarskom otoku La Palma, u pogon pušten prototip najvećeg teleskopa na svijetu za snimanje ekstremnih događaja i objekata Large Size Telescope ili LST-1. Bit će još dva i tri i četiri u sjevernom opservatoriju CTA konzorcija.

Manel Martinez, predsjednik upravnog odbra kolaboracije LST izjavio je da Hrvatska igra u prvoj ligi zemalja koje doprinose toj međunarodnoj infrastrukturi u kojoj su znanstvenici iz Japana, Njemačke, Španjolske, Italije, Francuske, Indije, Brazila, Poljske i Švedske.

Kolaboracija MAGIC ili Major Atmospheric Gamma-ray Imaning Chernekov već se neko vrijeme, mrežom teleskopa, bavi istraživanjima svemirskog gama-zračenja. Bilo je vrijeme da MAGIC dobije većeg i snažnijeg brata.

LST-1, promjera 24 metra, je prototip koji postaje dijelom mreže Černekovljevih teleskopa. Na njemu rade znanstvenici iz četiri najveća hrvatska grada i sveučilišna centra, tumači predstojnica Zavoda za teorijsku fiziku i astrofiziku riječkog Odjela za fiziku i članica upravnog odbora kolaboracije LST Dijana Dominis Prester.

Grupa sa Sveučilišta u Rijeci radi računalne simulacije performansi teleskopa LST koristeći riječko superračunalo Bura. Kolege iz Splita rade na konstrukciji sustava preciznog pozicioniranja kamere teleskopa, a dizajnu zaštitne kutije tog sustava važan doprinos dala je grupa Saše Zelenike s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

U znanstvena istraživanja kreće se s pretpostavkama. Vjerojatna je pretpostavka da će LST, veći i moćniji od MAGIC-a, izmjeriti zračenja vrlo udaljenih galaksija, ali tim očekuje i da će novim teleskopima biti utvrđena tamna materija te biti ispitana struktura prostor-vremena radi razumijevanja gravitacije.

Riječ je o skupom projektu. Ima ljudi koji misle da vrijedi ulagati samo u istraživanja koja pridonose konkretnom poboljšanju uvjeta života u skoroj svakodnevici. Iako je u ovom projektu primarno riječ o istraživanju svemira, dobit će i brojna mjerenja koja se mogu koristiti u istraživačkim projektima fizike zaštite okoliša.

Što je to 'multimessenger astronomija'? Uz taj pojam govorimo o radu objavljenom u časopisu Science. Neutrini su vrsta čestica koje nas stalno bombardiraju iz svemira, ali ih ne osjećamo. Tim znanstvenika je uspio, uz pomoć neutrina visoke energije pronađenog u dubokom antarktičkom ledu, dokazati porijeklo svemirskog zračenja. 

O svemu tome u emisiji Akademskih kvarat ure govorila je dr. Prester, poslušajte: