Rijeka u zlatno doba Giovannija Ciotte, kako dalje?

U riječkoj gradskoj vijećnici u tijeku je skup "Prešućena europska povijest: Grad Rijeka u zlatnim godinama Giovannija Ciotte i drugi slučajevi". Sudjeluje 13 izlagača iz nekoliko zemalja, a namjera im je pokazati put kojim se europski gradovi mogu okrenuti multikulturalnosti i poduzetništvu.

Skup povjesničara organizirali su udruga Slobodna Država Rijeka, Muzej grada Rijeke, Fondacija Coppieters, u suradnji sa Societa di studi Fiumani, Mađarskog kulturnog instituta Liszt i Zajednicom Talijana Rijeka, uz potporu Grada Rijeke i PGŽ.

Giovanni de Ciotta rođen je u Rijeci 1824. godine, kao unuk slavnog djeda Ljudevita Adamića, jednog od značajnih riječkih gradonačelnika. Ciotta je bio prvi čovjek Rijeke od 1872. do 1897. godine, više od četvrt stoljeća. Bio je jedan od četvorice dioničara riječkog Torpeda, a u njegovo je doba Rijeka željeznicom povezana s Ljubljanom, Trstom, Bečom i Budimpeštom.

Ojačala je luka, prva rafinerija nafte, osnovana su dionička parobrodska društva, otvarane banke, a Rijeka je udvostručila broj stanovnika. Izgađeno je kazalište, palača Ploech, paviljoni tržnice na Brajdi, Guvernerova palača, zgrada lučke uprave, riječki neboder, vodovod i kanalizacija i uveden električni tramvaj te napravljen urbanistički plan. U gradu su bila smještena 22 konzulata, dvadesetak hotela i čak devet kina.

U Ciottino doba država se s gradom nadmetala u investicijama, rekao je ravnatelj Muzeja grada rijeke Ervin Dubrović koji smatra da je njegov uspon bio u doba sinergije interesa grada i države. Pad je počeo s razilaženjem interesa, kada je Ciotta inzistirao na autonomaštvu, a tadašnja država na centralizaciji i mađarizaciji, rekao je Dubrović.

Od Ciotte i njegovog doba i danas možemo mnogo naučiti o razvoju grada, istaknula je Laura Marchig, organizatorica programa znanstvenog skupa. Poslušajte njenu izjavu i razgovor s Ervinom Dubrovićem: