Sanja Barić: U Ustavu sve piše, ali nam nedostaje građansko obrazovanje

Aktualna politička situacija u Hrvatskoj tema je o kojoj se već danima razgovara u domovima, uredima, kafićima... Svatko ima svoje mišljenje, ali rijetki ga temelje na poznavanju zakona. Kronično nam nedostaje građanskoga obrazovanja da bismo zaista razumjeli situaciju i vidjeli moguća rješenja.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović u ponedjeljak održava treći krug konzultacija s predstavnicima parlamentarnih stranaka o sastavljanju vlade. Prije toga, ugostit će pet ustavnih stručnjaka, profesora ustavnoga prava, kako bi s njima razgovarala o svojim ovlastima i obavezama. Među njima je i Sanja Barić s Pravnog fakulteta u Rijeci.

Hrvatima, posebno mladima, nedostaje građansko obrazovanje - ne znamo temeljne postavke ustava, ne znamo što je i kako funkcionira demokracija. Da znamo, imali bismo puno manje upitnika u glavama kada se dogode situacije poput ove, u kojoj više od mjesec dana nakon parlamentarnih izbora nemamo konstituiran sabor i mandatara buduće vlade, rekla je gostujući u našem programu riječka profesorica ustavnog prava Sanja Barić.

Građani su zbunjeni, ali većinu odgovora nudi hrvatski Ustav. On naizgled ima tekstualne rupe - neke situacije nisu izrijekom opisane, ali svaka od njih potpada pod neko šire tumačenje o kojima u Ustavu piše. Ono oko čega je Ustav jasan i nema dileme jest da predsjednik države povjerava mandat za sastavljanje vlade onome koga podupire većina svih saborskih zastupnika, odnosno tko ima 76 potpisa ili usmenih izjava podrške. 

Jezik je za pravnike lopata i čekić
Današnji studenti drastično su drugačiji od starijih generacija, kaže Barić. "Slušaju oni, ali razina poznavanja jezika - pravopisa i gramatike - vrlo je niska. Možda je danas važno samo prenijeti poruku", kaže profesorica i dodaje da je jezik pravnicima jedini alat: treba poznavati jezične finese kako bi se moglo iznijeti točno što se želi reći. Bolonjski sustav, u kojem su ispiti uglavnom "na zaokruživanje", samo podržava trend sve lošijega jezičnog izražavanja studenata.

Tako je od 2000. godine, kada smo drugi put mijenjali Ustav, objašnjava Sanja Barić. Dotad je, od prvoga hrvatskog Ustava napisanog 1990., vrijedila odredba da predsjednik mandatarom vlade imenuje osobu za koju smatra da će ostvariti većinu. To je mogao biti i relativni pobjednik izbora, ali danas vrijedi drugačije. Time se željelo izbjeći situaciju da predsjednik mandat dodjeljuje prema osobnim simpatijama.

Konstituiranje sabora i imenovanje mandatara vlade nisu pravno povezani, ne ovise jedno o drugome. Sabor se konstituira tako da se izabere njegov predsjednik, za što nije potrebna većina svih zastupnika, već većina prisutnih na sjednici. Ako sudionici pregovora ne mogu postići niti načelni dogovor o izboru predsjednika sabora, nemoguće je da se dogovore o sastavljanju vlade. U tom slučaju predsjednica će raspisati izvanredne prijevremene izbore.

U kojem roku treba odrediti mandatara vlade Ustav ne određuje izrijekom. Ipak, definirano je koliko mogu trajati pregovori o sastavljanju vlade - najmanje 30 i najviše 90 dana. Ustavna stručnjakinja Sanja Barić smatra da sve treba riješiti u 60 dana: "Nakon toga smo u 'crvenom', bez benzina, a pumpa je daleko. 31. ožujka istječe privremeno financiranje - dakle nećemo imati proračun i još gore - ostajemo bez Ustavnoga suda."

"Valjda nam treba Nostradamus ili Baba Vanga da nam kaže što će na kraju biti", kaže u šali Barić i dodaje da misli da ipak neće biti prijevremenih izbora, odnosno da će ipak doći do nekog dogovora. Teško je očekivati veliku, tripartitnu vladu, na kojoj inzistira Most nezavisnih lista, ali problem ne bi bio što u tom slučaju nema opozicije, već činjenica da tri strane nemaju zajedničke interese, kaže stručnjakinja za ustav.

Poslušajte brojne detalje tumačenja Ustava i trenutne političke situacije u Hrvatskoj, o čemu je profesorica ustavnoga prava Sanja Barić razgovarala s Nevom Funčić u emisiji Kaf'e: