Ugasimo svijetla na samo 60 minuta!

Danas, u subotu 25. ožujka, diljem svijeta obilježava se Sat za planet Zemlju u svrhu podizanja svijesti o klimatskim promjenama i potrebi za održivim razvojem i racionalnim korištenjem prirodnih resursa i energije.

Sat za planet Zemlju je osmišljen tako da se svi mogu uključiti u podizanje svijesti o klimatskim promjenama tako što će u subotu 25. ožujka 2025. od 20:30 sati do 21:30 sat na sveukupno sat vremena ugasiti rasvjetu u kući, na dvorištu, šetnici, trgu...

Svjetlosno zagađenje je svako suvišno rasipanje umjetne svjetlosti izvan područja koje je potrebno osvijetliti odnosno predstavlja promjenu razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovanu unošenjem artificijalne svjetlosti. Najprepoznatljivija nuspojava onečišćenja svjetlošću jest povećanje rasvijetljenosti neba tijekom noći, što je uzrokovano pretjeranim intenzitetom korištenja rasvjete, a nastaje zbog raspršenja vidljivog i nevidljivog svjetla (ultraljubičastog i infracrvenog svjetla) prirodnog ili umjetnog porijekla na sastavnicama okoliša i atmosfere i za sobom povlači štetne posljedice i na čovjeka i na njegov okoliš. 

O problemu svjetlosnog onečišćenja bilo je riječi još pedeset godina. Primjer za to je članak iz The New York Timesa objavljen 1971., a koji govori upravo o tome kako je rad zvjezdarnica u blizini Tuscona ugrožen zbog sve veće razine rasvijetljenosti koja je došla kao posljedica naglog porasta broja stanovništva. Zadnjih desetljeća napravljeno je stotine istraživanja koja potvrđuju loš utjecaj umjetnog svjetla, ponajviše onog plavog spektra, na ljudski, biljni i životinjski svijet. Zvjezdarnica u Višnjanu već je jednom mijenjala lokaciju zbog zagađenja, a upozoravali su da bi se to opet moglo dogoditi.

Borba protiv problema svjetlosnog zagađenja u Hrvatskoj odvija se sporo. Sve neekološke svjetiljke morat će se zamijeniti ekološki prihvatljivima u roku od 12 godina. Radi se o zahtjevnoj financijskoj investiciji, ali i prilici za ogromne uštede jer na javnu rasvjetu otpada oko tri posto ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj.

Prolazeći kroz problem svjetlosnog zagađenja dolazimo do pojma svjetlostaj koji je uveden prvim pravilnikom o zonama rasvijetljenosti. On predtsvalja pojam koji označava plan koji moraju donijeti jedinice lokalne samouprave kako bi se odredio dio noći od minimalno tri sata u kojem se rasvjeta gasi, ili smanjuje za 50 posto. Pravilnikom je određeno da se za vrijeme svjetlostaja intenzitet dekorativne rasvjete također mora smanjiti za najmanje 50 posto početnog intenziteta ili ugasiti, a isto se odnosi i na rasvjete oglasnih ploča, dok se krajobrazna rasvjeta mora skroz ugasiti.

Neodgovarajuća vanjska rasvjeta je energetski neučinkovita, a potrošnja električne energije može biti čak i 30 do 40 % veća nego uz uporabu potpuno zaštićenih rasvjetnih tijela s odgovarajućim izvorom svjetlosti, koji daju istu ili čak bolju razinu rasvijetljenosti.

Rasipanjem svjetla remeti se i prirodni ciklus dana i noći na koji je ekosustav navikao tijekom zadnjih milijardu godina postojanja. Rasipanje svjetla dovodi do smanjivanja broja kukaca, uginuća ptica, otežava razmnožavanje životinja, remeti cikluse noćnih predatora i općenito postaje još jedan faktor koji narušava već oštećene ekosustave. Time se dotičemo biofizičkih odnosno vrijednosti sustava te promišljamo očuvanje i zaštitu ekosustava. Neometana izmjena dana i noći je temeljna odrednica ekosustava, a životni su ciklusi cjelokupnog biljnog i životinjskog svijeta, uključivo i čovjeka, prilagođeni baš takvim, prirodnim i normalnim dnevnim izmjenama dana i noći. Brojni su primjeri pokazatelji negativnog i štetnog utjecaja na biljni i životinjski svijet: ptice se ne gnijezde u osvijetljenim područjima, selice gube orijentaciju, velik broj insekata i šišmiša stradava, izražen je negativan utjecaj na reprodukcijski ciklus određenih vrsta riba, a kod biljaka se događa prerana vegetacija. Posljedice svjetlosnog onečišćenja mogu dovesti do potpunog nestanka pojedinih životinjskih i biljnih vrsta.

Razmišljajući o vrijednosti mira i jednakosti odnosno socijalno-društvenoj dimenziji održivog razvoja dolazimo do pojma čovjeka. Prekomjerna i neadekvatna rasvjeta utječu i na ljude, najviše na biološki sat, proizvodnju hormona a ima i razne psihološke efekte. Kod ljudi koji spavaju u osvijetljenim prostorima (što zbog kućne rasvjeta, što zbog toga što možda ulična rasvjeta svijetli kroz prozor) primijećen je pad proizvodnje važnog hormona melatonina. Hormon melatonin zadužen je za unutarnji sat, a studije ukazuju na to kako ima svojstva koja sprječavaju razvoj raka, usporavaju starenje i smanjuju pojavu depresije.

Svako kućanstvo može biti sat vremena bez rasvjete. Uključite se u podizanje svijesti o klimatskim promjenama i odazovite se ovoj akciji!