Slavi se Božić - jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana

Vjernici danas slave Božić, rođenje Isusa Krista i jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, a mnogi ga dočekuju u crkvama diljem Hrvatske u svečanom i veselom ozračju na misama. Božić, zajedno s Uskrsom i Duhovima, spada među tri najveća kršćanska blagdana.

Obiteljski blagdan Božića uglavnom slavi u krugu obitelji i najbližih. Tradicionalni božićni simbol je božićno drvce koje se prema tradiciji počinje ukrašavati šarenim kuglicama i lampicama za Badnjak, dan kada se iščekuje Isusovo rođenje. Božićna drvca u božićno vrijeme ukrašavaju brojne gradske trgove i javne zgrade, a kućama i stanovima ona su središte oko kojega se okuplja obitelj i na Božić daruju djeca.

U Hrvatskoj se sve do 1850. nije običavalo kititi božićno drvce, iako je takva praksa postojala u njemačkim pokrajinama još u 16. stoljeću, a zanimljivo je da su prva božićna drvca bila bjelogorična. Jedan od običaja koji se sačuvao do danas jest sijanje božićne pšenice, kao simbola obnove života i plodnosti.

Jedinstveni događaj rođenja Boga-Čovjeka kršćanski svijet slavi od davnina, a riječ Božić, kao umanjenica riječi Bog, prvotni je naziv za maloga Isusa. Potom je preuzeta kao naziv blagdana te označava da se na taj dan rodio mali Bog − Isus.

Božić se isprva slavio na razne datume, najčešće 6. siječnja, a početkom 4. stoljeća u Rimu je uvedeno svetkovanje 25. prosinca, kako bi se potisnuo poganski običaj slavlja rođenja boga Sunca. Svetkovina se iz Rima proširila u zapadnim, a potom i u istočnim crkvama. Pravoslavni vjernici Božić slave 7. siječnja, po julijanskom kalendaru.

Zornice, polnoćka, na boru keksi umjesto kuglica, ličko kolo koje je razgazilo snijeg, večernjica i brojna obitelj - roditelji, baka, petero braće i sestara u Krasnu, u obitelji riječkoga nadbiskupa Ivana Devčića. Sjeta, nostalgija, pa i romantika - poslušajte nekoliko detalja nadbiskupova djetinjstva u vrijeme Božića: