Slavimo Tijelovo ili Svetkovinu Presvetog Tijela i Krvi Kristove

Slavimo Svetkovinu Presvetog Tijela i Krvi Kristove ili Tijelovo. Jedan od važnijih blagdana u katoličkoj liturgijskoj godini slavi se u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva, odnosno deveti četvrtak nakon Uskrsa. Proglašen je državnim praznikom i neradnim danom u Hrvatskoj 2001. godine.

U najstarijoj riječkoj župi Uznesenja Blažene Djevice Marije, procesija je iz Vele crikve krenula centrom Rijeke iza misnog slavlja u 10 sati. Zbog kiše pred crkvom Svetog Jurja na Trsatu nije bilo procesije, a klanjanje u crkvi predvodio je trsatski župnik fra Mario Zubak.

Zapravo je to sjećanje na posljednju večeru koju je, dan uoči svoje muke i smrti, Isus održao sa svojim učenicima. Na Tijelovo se oko crkava održavaju procesije s četiri postaje na četiri strane svijeta, čitanjem evanđelja, molitvom i blagoslovom.

Svetkovina Tijelova pojavljuje se u 13. stoljeću, kada je augustinska redovnica sveta Julijana, iz samostana kod Liegea u Belgiji, imala viđenje punog Mjeseca na kojem je opazila mrlju. Puni Mjesec protumačila je kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana kojim bi se častio presveti oltarski sakrament. Na njezinu molbu, mjesni je biskup za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao Blagdan euharistije, a na cijelu Rimokatoličku crkvu proširio ga je u 14. stoljeću papa Ivan XXII.

Prema katoličkoj teologiji, na ovaj blagdan Tijela i Krvi Isusove, za vrijeme mise Isus Krist prinosi žrtvu i pritom se služi osobom svećenika. Pokazujući vjernicima hostiju i kalež s misnim vinom, svećenik umjesto Isusa izgovara riječi: "Ovo je moje tijelo" i "Ovo je moja krv".

Poslušajte kako je bilo na Trsatu: