Spaljujete korov? Ne ostavljajte vatru bez nadzora!

Proljetni poljoprivredni radovi za vatrogasce znače povećan broj intervencija: vrlo često gase požare koji nastaju nepažljivim spaljivanjem biljnog otpada. Vatrogasci savjetuju da ne spaljujete nego kompostirate!

Sve pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenome prostoru dužne su zatražiti odobrenje nadležne vatrogasne službe (javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva).

Kada vatra od spaljivanja biljnog otpada izmakne kontroli nastaju požari u čijem gašenju, u pravilu, sudjeluje veći broj vatrogasaca i vozila, ponekad i zračne snage, a to opterećuje lokalne i državni proračun. 

Kad uočite požar odmah nazovite vatrogasce na broj 193, Centar 112 ili Policiju na 192.

Ako ipak ne želite kompostirati nego spaljivati, vatrogasci podsjećaju da morate postupati u skladu s odlukama kojima općine, gradovi i županije određuju rokove i uvjete pod kojima se biljni otapad smije spaljivati. 

Prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje treba očistiti od zapaljivog raslinja, pri ruci morate imati sredstva za gašenje: vodu, pjenu, prah, pijesak, rastresitu zemlju. Istovremeno ne treba paliti velike količine raslinja. Onaj tko vatru pali na otvorenom dužan je kontrolirati izgaranje i ne smije napustiti to mjesto dok se vatra potpuno ne ugasi, a bilo bi dobro da vatru ne pale osobe starije životne dobi ili lošeg zdravstvenog stanja.

Važno je znati da vatru nikako ne smijete paliti na otvorenom kada ima vjetra, za vrijeme sušne, u vrijeme sazrijevanja žitarica i žetve te u blizini miniranih i minsko-sumnjivih površina. Biljni otpad nemojte paliti u šumama, lovištima i parkovima, poručuju vatrogasci. 

Za vrijeme požarne sezone vrijedi potpuna zabrana loženja vatre na otvorenom. Novčane kazne za onoga tko izazove požar su od 15 do 150 tisuća kuna ili zatvor do 60 dana. Osoba koja izazove požar iz nehaja kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od dvije do 15 tisuća kuna.

Nepromišljenim spaljivanjem može se počiniti i kazneno djelo - dovođenje u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom - a za to se može izreći kazna zatvora do tri godine, za djelo počinjeno iz nehaja. Ako je djelo počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.

U Hrvatskoj se svakog dana dogodi tridesetak požara, a neoprezno spaljivanje nanosi dugoročnu ekološku štetu.