Hrvatski radio

Radio Rijeka

Sredozemlje prepuno plastike: opasne mikročestice talože se na dnu mora

28.10.2020.

10:01

Autor: Hina

Neuništiva plastika: čašicu od jogurta staru 30 godina more je ovoga proljeća izbacilo kod Šibenika (Foto: Duško Jaramaz / Pixsell)

Neuništiva plastika: čašicu od jogurta staru 30 godina more je ovoga proljeća izbacilo kod Šibenika (Foto: Duško Jaramaz / Pixsell)

Foto: - / -

Više od 200 tisuća tona plastike svake godine dospije u Sredozemno more, objavio je Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN), uz oštro upozorenje da će se ta količina do 2040. udvostručiti ako se ne poduzmu značajne mjere.

Trideset i tri sredozemne zemlje svake godine u more bace 229 tisuća tona plastike, što je količina veća od 500 brodskih kontejnera, procjenjuje se u novom izvješću IUCN-a Mediteran: Mare plasticum, koje je temeljeno na terenskim studijama i korištenju metodologije otiska plastičnog materijala u moru. 

Čak 94 posto plastike završi u moru kao posljedica lošeg upravljanja otpadom i taloži se na dnu mora u obliku mikroplastike, odnosno čestica manjih od pet milimetara. IUCN procjenjuje da se tako u Sredozemnome moru nakupilo možda i 3,5 milijuna tona plastike.

"Plastično onečišćenje može dugoročno naštetiti kopnenim i morskim ekosistemima i biološkoj raznolikosti. Morske životinje mogu se zaplesti u plastični otpad ili ga progutati i na kraju umrijeti od iscrpljenosti i gladi. Uz to, plastični otpad ispušta u okoliš kemijske tvari koje mogu biti štetne za ekosisteme i za ljudsko zdravlje, posebno u poluzatvorenome moru poput Mediterana", izjavila je direktorica IUCN-ovoga globalnog pomorskog i polarnog programa Minna Epps.

Hrvatski 'doprinos' pola kilograma po stanovniku 

Najviše plastike u apsolutnim iznosima u more baca Egipat - oko 74 tisuće tona godišnje; zatim Italija 34 tisuće tona te Turska 24 tisuće tona godišnje, uglavnom zbog lošeg upravljanja otpadom i brojnog stanovništva u priobalju.

Međutim, po glavi stanovnika najviše otpada baca Crna Gora - osam kilograma godišnje po stanovniku, zatim Albanija, Bosna i Hercegovina te sjeverna Makedonija - svaka po tri kilograma.

Svoj obol onečišćenju daje i Hrvatska s pola kilograma po osobi godišnje, čime dijeli 17. i 18. mjesto sa Slovenijom, vidi se u izvješću.

Pored većega plastičnog otpada, u Sredozemlje godišnje uđe i oko 13 tisuća tona sitnih čestica plastike ili mikroplastike. Polovicu toga čine čestice prašine od guma, trećinu tekstil, oko 12 posto sitne plastične kuglice iz kozmetike te oko dva posto plastične pelete.

Među pet mjesta koja najviše pojedinačno bace mikroplastike, tri su s područja zapadnog Balkana. Montaza kod Aleksandrije baci godišnje u Mediteran 1912 tona mikroplastike, Rim 1809 tona, Podgorica 1662, Tirana 1123 i Skopje 1029 tona, stoji u izvješću.

Bolje gospodariti otpadom

Prema prosječnom scenariju, IUCN predviđa da bi mediteranske zemlje do 2040. godine mogle bacati u more i do 500 tisuća tona plastike godišnje.

"Vlade, privatni sektor, istraživačke institucije, industrije i potrošači moraju surađivati na redizajniranju i usvajanju održivih obrazaca potrošnje i poboljšanja gospodarenja otpadom kako bi zatvorili plastičnu slavinu", izjavio je direktor IUCN-ova centar za mediteransku suradnju Antonio Troya.

Najveći potencijal za smanjenje bacanja plastike istraživači vide u poboljšanju gospodarenja otpadom. Ako bi se upravljanje otpadom poboljšalo prema najboljim praksama za samo prvih sto gradova na popisu stvaranja plastičnog smeća, svake godine bi se u Sredozemno more bacilo 50 tisuća tona plastike manje.

Isto toliko bi mogla doprinijeti zabrana upotrebe plastičnih vrećica na području Mediterana, ističe se u izvješću.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.