Što je Istanbulska konvencija, o čemu govori te ima li spornih dijelova?

O aktualnim pitanjima, s naglaskom na Istanbulsku konvenciju i njenu (ne)ratifikaciju govorila je, u programu Radio Rijeke, Marinella Matejčić iz riječke udruge PaRiter – udruge za ljudska prava i građansku participaciju.

Istanbulska konvencija je konvencija Vijeća Europe o borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskoga nasilja. To je sveobuhvatni dokument kojemu je cilj regulirati odnos države prema zlostavljanjim ženama, ali i uvesti nove mehanizme zaštite zlostavljanih žena", pojašnjava Marinella Matejčić iz PaRitera.

2011. godine izašla je u Istanbulu. Ratificirala ju je Europska unija, a u našoj regiji  - Hrvatska je jedina zemlja koja ju nije ratificirala. "Potpisali ju jesmo, a premijer Plenković je obećao, međutim nismo ju do sada ratificirali. Jedan od razloga koji se navodi su i financije; našoj državi očito nije dovoljno stalo da bi se spriječilo nasilje, a u drugu ruku, proteže se ono pitanje koje se konstantno ponavlja u medijskom prostoru, a to su Vatikanski ugovori –  dakle, Hrvatska nema prostora za zaštitu žena, ali ima prostora za financiranje religijske strukture", govori Matejčić.

Zašto se u 21. stoljeću raspravlja o tome trebamo li ratificirati konvenciju? "Postoji jedna vrlo jaka struktura koja tvrdi da je u Istanbulskoj konvenciji problematičan pojam roda. Istina je da se spominje rod, no ne u lošem smislu. Rod naglašava razliku između spola i roda – spola kao biološke karakteristike te roda kao kategorije nametnute odgojem, obrazovanjem i patrijarhatom", komentira Marinella.

Istanbulska konvencija, međutim, ne nameće pojam roda u Hrvatskoj – pojam roda se spominje  u Zakonu o suzbijanju diskriminacije koji je donesen još prije deset godina, 2008. godine.

"Školstvo također promiče tu ideju da djecu treba pustiti da se razvijaju neovisno o svom spolu. Na to ukazuje Istanbulska konvencija - da se svaka osoba mora razvijati sukladno svojim interesima i talentima, a ne svojemu spolu. Želimo odgajati djecu koja su samosvjesna, prepoznaju koncept ljudskih prava te znaju koja su njihova prava", tvrdi naša sugovornica.

Od svih ubojstava, 25-30% su ubojstva žena. Svakih 15 minuta jedna je žena fizički zlostavljena, a svaka treća žena doživljava ekonomsko nasilje.

"To su podaci koji pokazuju da je nasilje rodno uvjetovano. Od svih prijavljenih zločina, 75% nasilja je počinjeno nad ženama, a 25 posto je nasilja izvršenoga nad muškarcima. Svi oni koje vole glasno vikati da se nasilje vrši i nad muškarcima  - da, to je istina i to nitko ne osporava, ali statistike su rekle svoje. Nema prostora za takvu diskusiju jer nasilje u obitelji je rodno zasnovano nasilje".

Tribina "O nužnosti ratifikacije Istanbulske konvencije" održat će se 7. ožujka u 19 sati u Antikvarijatu Ex Libris. Na tribini sudjeluju dr. sc. Sanja Barić, dr. sc. Ivana Radačić i Daniel Antunović uz moderaturu dr.sc. Brigite Miloš.                   8. ožujka s Konta u 18 sati kreće Noćni osmomartovski marš za prava žena.

Sve je to jako dobro povezano s Crkvom – njihov je interes držanje statusa quo, održavanje patrijarhata i odlučivanja o položaju žene. Koja je šira priča te njihove ideje  -  u to ne bih sada htjela ulaziti, govori Marinella te dodaje da je bila na jednom od predavanja održanoga na Drenovi. "Predavanje se zvalo 'Rodna ideologija – ideologija raščovječenja', a prije predavanja posjetiteljima je rečeno da ostave razum pred vratima. Tijekom tog predavanja pobrojao je više od 70 seksualnih orijentacija i 60 rodova. Prikazivale su se  seksualne orijentacije zajedno sa svakakvim filijama, poput pedofilije. Ako se teme o rodu ili homoseksualnosti povezuju s pedofilijom – u našem je društvu nešto pošlo jako krivo. Šire se laži i demagogija. Takvo nešto je izuzetno opasno za formiranje javnoga mnijenja", opisuje Matejčić. 

"Ratifikacija ne znači da će biti puno bolje, možda to ostane mrtvo slovo na papiru, ali odbijanje ratifikacije pokazuje da država daje do znanja koje bi trebalo biti ženino mjesto – šutjeti i trpjeti", zaključuje Marinella Matejčić.

Dokument možete preuzeti i pročitati ovdje.

O paljenju slikovnice na dječjem karnevalu u Kaštelima, seksističkim ispadima javnih osoba te o Istanbulskoj konvenciji, Matei Krmpotić ispričala je Marinella Matejčić. Poslušajte: