Hrvatski radio

Radio Rijeka

Stranci preuzimaju zemljište za izgradnju LNG terminala?

28.04.2016.

16:41

Autor: Hina

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Predstavnici skupine stranih investitora na čelu s kanadskim koji žele izgraditi energetsko čvorište na Krku predstavili su planove i pozvali Vladu da podupre taj projekt. A hrvatska Vlada na istome mjestu namjerava graditi terminal za ukapljeni plin!?

Reakcija LNG Hrvatska: Investitori predvođeni kanadskim Pulsat Capitalom i BSH Grupom propustili su priliku javiti se na natječaje promotora i nositelja projekta gradnje LNG terminala na Krku, tvrtke LNG Hrvatska, na kojima su mogli iskazati interes za ulazak u taj projekt, rekao je glasnogovornik LNG-a Hrvatska Matej Zovkić. Podsjeća da je LNG Hrvatska nositelj projekta gradnje LNG terminala na Krku koji je proglašen strateškim projektom za Republiku Hrvatsku, a na listu strateških projekata stavila ga je i Europska komisija te da je za terminal dobivena lokacijska dozvola. LNG Hrvatska je pored toga, kaže Zovkić, dobila dozvolu HERA-e za upravljanje budućim terminalom. Sve su to procedure dogovorene i usuglašene s Europskom komisijom, koje podupire i SAD i zato čudi da se netko odlučuje za paralelnu gradnju, kaže Zovkić. Što se tiče zemljišta, podsjeća da je odlukom Vlade lokacija na Krku odabrana kao najbolja za LNG terminal, a za nju je izrađena i studija utjecaja na okoliš. Dodaje da LNG Hrvatska u vezi zemljišta provodi redovite konzultacije s DUUDI-jem, Ministarstvom pravosuđa, stečajnom upraviteljicom Dina Petrokemije, Hypo bankom i drugim akterima te da kanadski investitori mogu postati njegovim vlasnicima jedino sudskim putem. Ujedno naglašava kako je Europska komisija više puta utvrdila da se procedure razvoja projekta LNG terminala na Krku provode uredno, što uključuje i procedure rješavanja pitanja zemljišta.

Predstavnici grupe stranih investitora predvođenih kanadskim Pulsat Capitalom i također kanadskom BSH Grupom koji od Krka namjeravaju napraviti energetsko središte - Krk energy hub - vrijedno 4,7 milijardi eura i zaposliti 1800 ljudi, poručili su da je kupovina zemljišta za tu namjenu pri kraju te su hrvatsku Vladu pozvali da podrži njihov projekt. 

"Bitno je da nas hrvatska Vlada podrži, preuzimamo zemlju, to je definitivno. Treba nam bilateralna podrška, jer svaki puta kada prolaze kablovi ili cijevi iz jedne jurisdikcije u drugu morate imate dozvole Ministarstva vanjskih poslova i ostalih institucija", kazao je tijekom konferencije za novinare glavni projektni menadžer Krk energy hub-a i predstavnik kanadskih tvrtki Branko Šarčanin. Po njemu, država preko tvrtke LNG Hrvatska planira graditi LNG terminal na tuđoj zemlji. 

Predsjednik Vlade Tihomir Orešković ocijenio je da bi LNG terminal bio od velike koristi Hrvatskoj te rekao da se nije sastao s predstavnicima konzorcija koji su danas istaknuli namjeru gradnje terminala i energetskog čvorišta na Krku. Upitan na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade podržava li Vlada namjere konzorcija i preklapa li se to s njezinim planovima za LNG na Krku, Orešković je rekao da je energetika jedno od ključnih područja i što prije treba napraviti novu energetsku strategiju. Navodi i da je u pogledu LNG-a imao dva sastanka, s predstavnicima Litve te s bivšim poljskim predsjednikom Donaldom Tuskom koji su mu rekli da im je cijena plina pala za 30 posto čim su pokrenuli LNG. 

Spomenuti strani investitori, kojima se pridružilo desetak iznimno jakih hrvatskih tvrtki, poput Končara, Tehnike, Dalekovoda, ali i Allianza i Zagrebačke banke, na Krku planiraju realizirati čak sedam različitih projekata. Šarčanin je rekao da planiraju graditi LNG terminal, i plutajući i kopneni, potom toplanu za grijanje Rijeke. Isto tako planiraju pokrenuti proizvodnju u Dini koju su preimenovali u Krk Petrokemiju, ali i povezati plinovode sa Slovenijom, BiH i Mađarskom. Namjera im je izgraditi dalekovode i postaviti podvodne električne kabele za povezivanje Hrvatske s Italijom, konkretno s područjem Udina. Glavni bi se prihodi temeljili na trgovanju plinom.

Rečeno je isto tako da bi od snažnog investicijskog ciklusa ukupne vrijednosti od oko 4,7 milijarde eura, hrvatske tvrtke istovremeno mogle prodati robe, radova i usluga u vrijednosti oko 1,5 milijardi eura. Šarčanin je nekoliko puta pozvao hrvatsku Vladu da im se pridruži u projektu jer, kako je istaknuo, radi se o privatnom projektu u kojemu država neće imati ni rizika niti gubitka. Pozvao je i tvrtku LNG Hrvatska da im se pridruži, no isto je tako kazao da ta tvrtka nema znanja ni iskustva za pokretanje velikog energetskog projekta kao što je LNG terminal.

Poslušajte izvještaj Snježane Miljak:

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.