Švaljek: Smanjuju se svi pokazatelji inflacije ali, s turističkom potražnjom stižu i veće cijene

Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek rekla je u četvrtak da se u Hrvatskoj smanjuju svi pokazatelji inflacije te da bi se inflacija u Hrvatskoj u 2023. mogla smanjiti na sedam posto, uz nastavak usporavanja u 2024., te na 2,2 posto u 2025. godini.

Švaljek je na 26. znanstveno-stručnoj konferenciji Financijsko tržište, koja se održava u Opatiji, kazala da se Hrvatskoj se smanjuju svi pokazatelji inflacije, a smanjuju se i inflacijska očekivanja potrošača i poduzeća. 

 Izjavila je da inflacija u europodručju i Hrvatskoj ustrajno pada, u Hrvatskoj već pet mjeseci za redom i sada je na 8,9 posto, što je više nego u prosjeku u zemljama eurozone, no razlika se smanjuje. 

Istaknula je da je Hrvatska u travnju prvi puta nakon dugo vremena imala manju stopu inflacije nego Slovenija i Austrija, a unutar zemalja eurozone su višu inflaciju imale baltičke zemlje i Slovačka.

To ukazuje na snažno smanjivanje rasta cijena u Hrvatskoj, no i dalje se radi o povišenoj inflaciji pa još ima puno posla, rekla je.

Švaljek je kazala da su na inflaciju u početku dominantno utjecale cijene energenata i sirovina, a danas se pojavljuju i drugi pritisci, ponajprije iz područja tržišta rada, ali i iz područja intermedijarnih proizvoda, u koje su se ugradile cijene sirovina koje su porasle na početku inflacije.

Navela je da je zbog toga kreditna aktivnost i dalje prilično snažna, ali se pojavljuje određeno slabljenje potražnje za kreditima i kod poduzeća i kućanstava, a i banke u nekoj mjeri zaoštravaju odobravanje kredita. Ocijenila je da je ukupna gospodarska situacija bolja od očekivane, ulazak u eurozonu i šengen pridonose povećanju optimizma, a poboljšanje gospodarskih izgleda otežava usporavanje inflacije.

Snažno tržište rada stvara pritisak na inflaciju, pada stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj pa je prvi puta nakon puno godina broj nezaposlenih pao ispod 100 tisuća, velika je potražnja za radnom snagom. U Hrvatskoj su se kamatne stopa na kredite nefinancijskim poduzećima izjednačile s onima u europodručju, kazala je i naglasila kako Hrvatska danas ima niže kamatne stope na novoodobrene kredite nefinancijskim poduzećima i stanovništvu nego primjerice Italija ili Francuska.

Istaknula je da kamatne stope domaćih banaka nastavljaju rasti te se nastavlja pooštravanje standarda odobravanja kredita, no, kreditiranje je i dalje razmjerno stabilno.

Zamjenica guvernera zaključila je da se ukupna inflacija postupno smanjuje pod utjecajem pada cijena energenata i sirovina, temeljna inflacija je još uvijek postojana, a povoljnija gospodarska kretanja i snažno tržište rada otežavaju spuštanje inflacije. Projekcije očekuju tek postupno spuštanje inflacije prema ciljanoj razini, oštrija monetarna politika je moguća, no treba ju iskoristiti da , kako je rekla, "prizemljenje ne bi bilo pretvrdo".

Dvodnevnu Znanstveno-stručnu konferenciju Financijsko tržište, organizirala je Hrvatska udruga banaka uz programsko partnerstvo Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Poslušajte izjave zamjenice guvernera Sandre Švaljek i direktorice Hrvatske udruge banaka Tamara Perko: