Hrvatski radio

Radio Rijeka

Sve manja procijepljenost djece: šest posto manje cijepljenih protiv ospica

21.01.2018.

15:54

Autor: Hina

Foto: Pixsell

Foto: Pixsell

Foto: - / -

Pojava epidemije ospica u susjednim državama aktualizirala je problem pada procijepljenosti protiv te i drugih zaraznih bolesti u Hrvatskoj. U zadnjih šest godina, broj dvogodišnjaka cijepljenih prvom dozom cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MPR) smanjio se za šest posto.

Do 2011. godine postotak cijepljene djece u toj dobi kretao se oko 96 posto, nakon čega počinje opadati, da bi lani broj cijepljenih pao na 90 posto. Za drugu dozu tog cjepiva, koja se prima u školskoj dobi, procijepljenost je bolja – iznosi 96 posto – ali i tu je zabilježen pad jer je 2011. iznosila 98 posto.

Najveći pad zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je lani prvu dozu cjepiva primilo svega 64 posto djece, te u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje se cijepilo 70 posto djece. Lošiju procijepljenost bilježe i Primorsko-goranska županija (84%) Osječko-baranjska (86%) i Istarska županija (90%). Procijepljenost u ostalim županijama je iznad 90 posto.

Neke županije ne bilježe pad, pa su tako najveću procijepljenost kod male djece lani imale Koprivničko-križevačka (98%) te Varaždinska, Šibensko-kninska i Sisačko-moslavačka županija (97%).

Prije cijepljenja umiralo dvadesetak djece godišnje

U vrijeme prije organiziranog cijepljenja protiv ospica, što je započelo 1968. godine, u Hrvatskoj je od te bolesti obolijevalo oko 15 tisuća osoba na godinu, a umiralo ih je dvadesetak, prvenstveno djece, kaže voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a Bernard Kaić.

Za odbijanje cijepljenja djece iz Programa obveznog cijepljenja predviđena je kazna za roditelje od 2000 kuna, no iz podataka Uprave za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravstva vidljivo je da s padom procijepljenosti pada i broj prijava zbog necijepljenja, tako da vrlo mali broj roditelja biva kažnjen. Ministarstvo je u 2014. zaprimilo 319 prijava, u 2015. njih 207, a u 2016. godini 155, dok je u prvih deset mjeseci lani bilo samo 77 prijava.

Kombinirano cjepivo MPR u uporabi je od 1976. godine i pokazalo se djelotvornim i sigurnim. U zadnjih petnaestak godina u Hrvatskoj su se javljali uglavnom pojedinačni uvezeni slučajevi ospica, s povremenim širenjem na osobe u kontaktu. "Posljednja veća epidemija zabilježena je u zimu 2014./2015. godine, kad je oboljelo 220 osoba. Zadnja zabilježena smrt od ospica u Hrvatskoj desila se u sklopu jedne manje epidemije 2004. godine", kaže Kaić.

Statistike o smrtnosti u razvijenim zemljama pokazuju da na tisuću oboljelih od ospica umre jedna osoba. Kod zdrave i dobro uhranjene djece ospice su rijetko kada opasne, no moguće su bakterijske superinfekcije, poput upale pluća ili srednjeg uha, koje se pojavljuju razmjerno često. Osobe s ospicama posebno su osjetljive na infekciju streptokokima, koji su česti uzročnici gnojne angine, bakterijske upale pluća itd., a jedna je od komplikacija, iako rijetka, upala mozga (encefalitis), napominje Kaić.

Pad procijepljenosti i s drugim cjepivima

Iako je zbog epidemije ospica u hrvatskom okruženju u prvom planu MPR cjepivo, podaci HZJZ-a pokazuju pad procijepljenosti i s drugim cjepivima iz Obveznog kalendara cijepljenja, primjerice protiv hepatitisa B, kao i DiTePer cjepiva protiv difterije, tetanusa i hripavca.

Procijepljenost od hepatitisa B u dojenačkoj dobi, započeta 2007. godine, još uvijek je iznad 90 posto, ali je u blagom padu. Cijepljenje protiv difterije uvedeno je u program cijepljenja 1948. godine, protiv tetanusa 1955. godine, a protiv hripavca 1959. godine. Kako se godinama povećavao broj generacija koje su cijepljene, tako su padali brojevi oboljelih od tih bolesti.

"Zadnji slučaj difterije u Hrvatskoj zabilježen je 1974. godine, a u 2016. godini po prvi put nije prijavljen nijedan slučaj tetanusa. Lani su prijavljena 122 oboljela od hripavca, a jedno je dijete umrlo", navodi Kaić.

Kako bi se zaustavio negativni trend u cijepljenju, Kaić smatra nužnim ponovo vratiti i ojačati povjerenje ljudi u medicinu i znanost. Izloženost ljudi dezinformacijama treba svesti na manju mjeru jer u medicinskoj struci postoji konsenzus oko koristi od cijepljenja.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.