Hrvatski radio

Radio Rijeka

08:42 / 05.05.2020.

Autor: Tatjana Sandalj

Sveučilište u "novoj normalnosti": iskoristiti novu digitalnu pismenost

Prazan atrij Filozofskog fakulteta u Rijeci u vrijeme pandemije (Foto: Goran Kovačić / Pixsell)

Prazan atrij Filozofskog fakulteta u Rijeci u vrijeme pandemije (Foto: Goran Kovačić / Pixsell)

Foto: - / -

U velikoj krizi, kakva je ova uzrokovana pandemijom koronavirusa, nema nacionalnih rješenja, a upravo sveučilišta mogu razmišljati, nalaziti i nuditi globalna rješenja. Rečeno je to na virutalnoj konferenciji Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci u ponedjeljak.

SuRi među 800 najboljih - Članovi savjeta čestitali su riječkom sveučilištu koje se od 29. travnja nalazi na svjetskom popisu najboljih sveučilišta "Round University Ranking – RUR" Clarivate Analyticsa. Od svih sveučilišta na svijetu, a samo Europa i SAD imaju više od 8.000 sveučilišta, na toj ljestvici ih je 829, a riječko je "ušlo" na 705. mjesto. Pri ocjenjivanju sveučilišta mjeri se 20 indikatora u četiri područja: nastava, istraživanje, internacionalna raznolikost i financijska održivost. Od hrvatskih sveučilišta još se samo zagrebačko našlo na toj ljestvici, na 581 mjestu.

Visoko obrazovanje i znanost u doba "nove normalnosti" bila je tema razgovora, a pitanja brojna: od iskustava isključivo online nastave, preko organizacije znanstvenog rada, do vidljivosti sveučilišta u društvu u uvjetima smanjenih socijalnih kontakata.

Rektorica riječkog sveučilišta Snježana Prijić Samaržija zbrojila je prednosti i mane rada u vrijeme pandemije. Vrlo brzo sveučilište je prešlo na online nastavu i ocjene su, za sad, vrlo dobre. Stručnjaci su u društvu opet postali IN, stekli su novo povjerenje šireg kruga ljudi. A pozitivno je i razvijanje osjećaja povezanosti, kolegijalnosti i solidarnosti. 

Mane sveučilišnog života u uvjetima pandemije su, prije svega, pad znanstvenih aktivnosti jer se u laboratorijima ne može biti online. Gotovo potpuno stao je odnos sveučilišta s gospodarstvom i širom društvenom zajednicom, a upitno je kakva se razvojna strategija može planirati u situaciji kada su najavljena financijska rezanja.

Iskustva članova Međunarodnog znanstvenog savjeta riječkog sveučilišta s raznih strana svijeta potvrdila su da je fleksibilnost dobro organiziranih znanstvenih sustava omogućila brz znanstveni odgovor na pojavu novog virusa. Ivan Đikić rekao je da na njegovu institutu u Njemačkoj na posao odlazi samo desetak posto uobičajeno zaposlenih, a svi rade u laboratorijima. Svu tehnologiju rada prenijeli su sa istraživanja raka na istraživanje koronavirusa i trenutno su pred objavljivanjem dva rada za koja vjeruju da će značajno pridonijeti pronalaženju cjepiva.

Ivan Đikić je ponovio da za sada ne postoji veliki učinak lijekova koje imamo na koronavirus, a i inače znamo da su u borbi protiv virusa cjepiva uspješnija od lijekova. Međutim, na institutu su pronašli četiri slabe točke ovog virusa, a u strategiji borbe protiv njega predlažu istovremeno napad na te slabe točke i jačanje imuniteta. Nacionalnom stožeru Civilne zaštite u Hrvatskoj poručio je da budu kritični na greške u sustavu.

Što se fleksibilnosti sustava tiče, Danica Kragić Jensfelt koja radi u Švedskoj istaknula je da su tamo svi istraživači na početku pandemije dobili uputu da, ako to mogu, dio sredstava koje su dobili za druge projekte, preusmjere na istraživanje koronavirusa.

Puno se govorilo o potpunoj promjeni načina rada i odvijanja nastave u virutalnom svijetu. Željko Ivezić iz Washingtona prvi je spomenuo zoomor ili zumor, pri čemu je Zoom kao alat za video konferencije upotrijebio kao sinonim za sve slične alate.

Zahvaljujući digitalnoj tehnologiji, od kuće radimo više nego ranije, ali se i brže umaramo jer u komunikaciji u kojoj koristimo samo audio kanal, ne možemo "čitati" neverbalnu komunikaciju, ne prepoznajemo reakcije sugovornika, brže dolazi do mentalne iscrpljenosti. Dio sudionika to je potvrdio, a jedan dio zadovoljan je i online komunikaciju sa studentima drži efikasnom. 

Znanstveni sustav i ranije je koristio digitalnu komunikaciju, ali mi smo prva generacija koja u potpunosti i preko noći otišla online. Tek treba ocijeniti što je u svemu bilo uspješno, a što nije te koliko se i što u nastavnom i u znanstvenom procesu i nakon pandemije može odvijati u virtualnom svijetu.

Dražen Prelec s MIT-a upozorio je na iskustva kolegice koja je nastojala organizirati online rad u laboratoriju i prije pandemije. Prvih godina sve je bilo dobro, ali već u trećoj došlo je do problema - promijenili su se ljudi i online komunikacija više se nije mogla oslanjati na socijalne obrasce koje je u radu uživo stekla prva generacija te grupe istraživača. 

Ono u čemu su se svi složili je da studenti ne studiraju samo zbog znanja nego i zbog svih socijalnih kontakata koje uspostavljaju tijekom studija. Nekima su te društvene veze čak najbitnije u vrijeme kada biraju na koje se sveučilište upisati.

U razmišljanjima o društvenom razvoju ne treba biti ni pretjerano optimističan ni pretjerano pesimističan, mišljenje je najvećeg dijela sudonika konferencije. Susret čovječanstva s pandemijom vjerojatno će dovesti do nekih promjena, ali će one biti spore jer se nakon pandemije vraćamo istom sustavu u kojem smo živjeli i ranije. 

Pri tom je uloga sveučilišta da promišljaju pitanja kojima se žele baviti i utvrde metodologije kojima žele doći do odgovora na pitanja. Opasnost koju svakako treba izbjeći je da neke znanosti postanu važnije od drugih.  

Online konferencija Međunarodnog znanstvenog savjeta, koju možete pogledati i poslušati OVDJE, bila je razgovor o dihotomijama: optimizam / pesimizam; fizički susret / virutalno susret; tehnologija nudi sigurnost / tehnologija oduzima slobodu; slijedi puno promjena / ništa se neće promijeniti.

Kako god bilo, činjenica da nas je pandemija svih natjerala da se digitalno opismenimo preko noći je kapital koji treba iskoristiti. 

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.