Teran je Istrijan: Opći sud EU odbacio slovensku tužbu o hrvatskom teranu

Opći sud Europske unije danas je odbacio tužbu Slovenije protiv Europske komisije, kojom je Ljubljana tražila poništenje odluke da hrvatski vinari u Istri mogu koristiti naziv teran. Slovenija je još 2006. godine zaštila teran na razini Unije kao slovenski proizvod, a Hrvatska se na to žalila.

Odluke delegiranim aktom donose se obrnutom kvalificiranom većinom, što znači da je Slovenija mogla zaustaviti prihvaćanje delegiranog dokumenta samo uz kvalificiranu većinu u Vijeću EU-a, što znači da bi za to trebalo glasovati 55 posto država članica u kojima živi najmanje 65 posto ukupnog stanovništva Unije. Ljubljani to nije uspjelo. 

Budući da je teran bio zaštićen kao slovenski proizvod, nitko osim slovenskih proizvođača nije smio prodavati vino pod tim imenom. Hrvatska je u žalbi istaknula da Slovenija nije imala pravo zaštiti teran jer se u slovenskoj Istri proizvodi vino pod imenom teran iz sorte grožda refošk, a u hrvatskoj Istri iz sorte teran.

Odluka Europskog suda u slučaju #teran očekivana! Teran je Istrijan! Nadam se da danas zatvaramo poglavlje oko terana. Pred našim vinarima s obje strane granice je izuzetno teško razdoblje, vrijeme je za pomoć lokalnim proizvodjačima!

— Valter Flego (@ValterFlego) September 9, 2020

Spor je izbio 2013. godine, kada su s trgovačkih polica u Sloveniji uklonjene boce hrvatskog terana. Hrvatska je uložila prosvjed i predložila zajedničku prekograničnu zaštitu terana, što su Slovenci odbili uz obrazloženje da to nije moguće zbog različitih agroklimatskih uvjeta u proizvodnji vina.

Na odluke Općeg suda može se podnijeti žalba Sudu, ali ograničena na pravna pitanja, u roku od dva mjeseca i 10 dana. Sud EU-a čine dva suda: Sud i Opći sud. Sud rješava zahtjeve za prethodne odluke koje podnose nacionalni sudovi, određene postupke za poništenje i žalbe. Opći sud donosi odluke u postupcima za poništenje koje su pokrenuli pojedinci, poduzeća i, u nekim slučajevima, vlade država članica EU-a. To u praksi znači da se ovaj sud uglavnom bavi predmetima povezanima sa zakonodavstvom o tržišnom natjecanju, državnom potporom, trgovinom, poljoprivredom i žigovima.

Nakon što se dvije države nisu uspjele dogovoriti kompromis, Europska komisija u svibnju 2017. usvaja delegirani akt kojim se hrvatskim vinarima u Istri omogućava iznimka u korištenju imena teran koje je Slovenija na razini EU-a zaštitila oznakom zemljopisnog podrijetla. Tako hrvatski teran na etiketama mora imati natpis Hrvatska Istra, a ispod toga manjim slovima piše teran.

Komisija je uredbu koja omogućava iznimke u korištenju zaštićenih naziva donijela s retroaktivnim učinkom od datuma pristupanja Hrvatske Uniji, 1. srpnja 2013. 

Slovenija se u tužbi protiv Komisije u rujnu 2017. žalila što je odluka donesena delegiranim aktom i to s retroktivnim učinom te optužila Komisiju za pristranost i netransparentost u postupku. Opći sud je odbacio slovenske argumente.

Hrvatski enolozi ističu da su DNK analize pokazale da su refošk i teran dvije potpuno različite sorte grožđa, dok u Sloveniji tvrde da je riječ o genetski istoj sorti koja se različito naziva.

Zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Valter Flegokazao je da je "ovakva presuda apsolutno očekivana. Pobijedio je zdrav razum i zaista se nadam da je danas spor dobio svoj konačni epilog -Teran je Istrijan!", poručuje Flego iz Bruxellesa.

Ponavljamo gradivo - #teranjeistrijan 🎉😊 ova je odluka bila jedina ispravna i očekivana. pic.twitter.com/8FZihn60Ho

— Valter Flego (@ValterFlego) September 9, 2020