Turisti vjernici u Rijeci potroše 12,5 milijuna kuna na godinu

U Rijeci se održava 2. konferencija religijskog turizma, sakralne baštine i hodočašća. Stručnjaci, predstavnici vjerskih zajednica i turistički djelatnici razgovaraju o razvoju i promidžbi vjerskog turizma u Hrvatskoj.

Skup  je u Islamskome centru - jednom je od najljepših u Europi, što ga je projektirao poznati kipar Dušan Džamonja. Islamski centar, koji je uvršten i u turističku ponudu grada, godišnje posjeti oko tri tisuće vjernika i turista iz cijeloga svijeta. Edina Mešić, predstavnica za kvalitetu Islamske zajednice u Hrvatskoj, podsjeća da osim džamije kao molitvenog prostora, riječki centar nudi još niz sadržaja: restoran, knjižnicu, kongresne dvorane. 

Rijeku svake godine posjeti sve više turista - rast je čak 20 posto godišnje - a među posjetiteljima su i vjernici koji, osim što obilaze islamski centar, hodočaste i na Trsat, u jedno od najstarijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj, kaže zamjenik riječkoga gradonačelnika Marko Filipović. Dodao je i podatke da Rijeku godišnje posjeti više od 120 tisuća posjetitelja motiviranih religijom i ostvaruju godišnju potrošnju od oko 12,5 milijuna kuna.

U strategijama razvoja Ministarstva turizma religijski se turizam spominje kao dio kulturnoga turizma, što nije isto niti dobro, smatra Jasminka Ana Modrić iz Uprave za konkurentnost Ministarstva turizma, i naglašava da nam treba bolja turistička promidžba upravo sakralne baštine. 

"Vjerski turizam je ipak različit od kulturnog. Zahtijeva poseban senzibilitet, očuvanje svih vrijednosti i tradicije, da se one previše ne komercijaliziraju, te da ono što je crkveno i u vjerskim zajednicama, tamo i ostane sačuvano", rekla je Modrić. Vjerski turizam najstariji je oblik turizma iz kojeg se razvio suvremeni kakvog danas znamo - prvi oblici turizma su, naime, bila upravo hodoćašća u davnoj prošlosti. Javlja Biserka Belić: