U prvih 9 mjeseci zabilježeno 27 smrtnih ozljeda radnika na radnom mjestu

U prvih devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj je zabilježeno 27 smrtnih ozljeda radnika na radnom mjestu. Svakog dana prošle je godine zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti s rada bila odsutno 2 662 radnika, a uključujući i druge bolesti lani je svakog dana na bolovanju bilo 27 403 radnika.

To je, među ostalim, rečeno danas na okruglom stolu pod nazivom "Zašto je ulaganje u zaštitu na radu investicija, a ne trošak? koji je u Rijeci organizirala Matica hrvatskih sindikata. Danas se više nego ikad prije nameće imperativ ulaganja u ljudske resurse, a dio tog ulaganja je zaštita na radu i zaštita zdravlja radnika što će u skoroj budućnosti biti važna tema socijalnog dijaloga Vlade, sindikata i poslodavaca., rečeno je danas u Rijeci.

U prošloj godini u Hrvatskoj se prijavljene su ukupno 18 tisuća i 724 ozljede, od čega je njih 15 tisuća i 609 bilo na mjestima rada. Registrirane su 24 ozljede sa smrtnom posljedicom, a u prvih devet mjeseci 2019. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 27 smrtnih ozljeda radnika.

U prošloj godini svakog dana zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti s rada su bila odsutna 2 tisuće 662 radnika, a uključujući i druge bolesti na radu dnevno nisu bila 27 tisuća 403 radnika.

U Hrvatskoj je sve više problema s raspoloživom radnom snagom. Prema analizi za Republiku Hrvatsku "Sigurniji i zdraviji rad za svaku dob" koju je izradila Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu ukazuje se da ne postoje strategije, politike, programi ili inicijative, povezane s pitanjem zdravlja i sigurnosti starijih radnika, održivim radnim vijekom ili sigurnijim i zdravijim radom u svakoj životnoj dobi.

Proteklo je gotovo pet godina od donošenja Zakona o zaštiti na radu, a još uvijek nisu usvojena četiri pravilnika iz nadležnosti Ministarstva zdravstva koji se odnose na područje zaštite na radu, a postoji potreba poboljšanja i drugih posebnih propisa. 

Izostanci s rada uslijed spriječenosti za rad, troškovi zdravstvenog zbrinjavanja ozlijeđenih i oboljelih radnika su u porastu. Nedavno je rečeno da godišnji troškovi bolovanja za poslodavce (direktni i indirektni) iznose 5 milijardi kuna. Ne potvrđuje li taj podatak potrebu investiranja u primjerene uvjete rada i mjere zaštite na radu, pitanje je koje je postavljeno na okruglom stolu.

Učinkovito upravljanje zaštitom na radu nacionalni je interes. Danas se više nego ikad prije nameće imperativ ulaganja u ljudske resurse, a dio tog ulaganja je zaštita na radu i zaštita zdravlja radnika. Zalaganje za sprječavanje ozljeda na radu može uspjeti jedino promicanjem pristupa koji u središte proizvodnog procesa stavlja čovjeka i zaštitu na radu kao osnovno ljudsko pravo. Ulaganje u primjerene radne uvjete i dobru zaštitu na radu nije trošak, već najbolja investicija, zaključeno je na okruglom stolu "Zašto je ulaganje u zaštitu na radu investicija, a ne trošak?".