Hrvatski radio

Radio Rijeka

10:50 / 10.10.2021.

Autor: Hina

Ugrožena morska trava šampion je bioraznolikosti

Posidonia oceanica (Foto: Frédéric Ducarme / Wikimedia Commons)

Posidonia oceanica (Foto: Frédéric Ducarme / Wikimedia Commons)

Foto: - / -

Mnogi plivači ne vole u moru plivati iznad livada morske trave. Doživljavaju je kao tamnu mrlju iz koje vrebaju opasnosti. Livade posidonije, svima poznate morske trave, najvažniji su priobalni ekosustav Sredozemnog mora i područja najveće biološke raznolikosti.

Tužno je da ljudi odrastaju s negativnom slikom o toj neopisivo korisnoj biljci, kaže biologinja Barbara Čolić, dopredsjednica zadarske udruge društva istraživača mora "20.000 milja". "Izazivam kupače da sljedećeg ljeta zarone i zavire u čudesni svijet koji vrvi životom. Posidonija zaslužuje biti otkrivena i promatrana u pozitivnom svjetlu", poručuje Čolić. 

Stručnjaci upozoravaju da su zbog priobalne gradnje, masovnog turizma, posebno nautičkog, te drugih djelatnosti, njezine livade sve ugroženije. U zadnjih 50 godina u Sredozemlju je zabilježeno povlačenje njezina rasta za 34 posto, a prirodno obnavljanje oštećenih područja gotovo je nemoguće.

U livadama posidonije, hrane se, razmnožavaju i nalaze zaklon brojni organizmi. Morske zvijezde, spužve, mekušci, brojne vrste riba i morski konjici, samo su neki od njih. Očuvanjem pluća mora istovremeno se daje šansa mnoštvu malih stvorenja koja uvelike obogaćuju svijet oko nas. 

Mnogi travu miješaju s algama, ali posidonija ima razvijen korijen, stabljiku, list i cvijet, baš kao kopnene biljke.

Na europskoj razini morska trava štiti se Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i mrežom zaštićenih područja Natura 2000.  
U Hrvatskoj su uspostavljena područja od posebne važnosti za zaštitu prirode na temelju Bernske konvencije.

Sve vrste morskih cvjetnica na nacionalnoj razini štite se Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićene vrste.

Na nedavnom svjetskom samitu o bioraznolikosti u Marseilleu stručnjaci su upozorili na negativan utjecaj čovjeka na posidoniju.

Na mjestima odumrlih dijelova nastanjuje se invazivna alga Caulerpa cylindracea, rekli su stručnjaci.

Poseban je problem sidrenje. Povećani broj posjeta nautičara ostavlja trag na morskom dnu gdje se sve češće uočavaju brojni prokopi sedimenta i livada. 
Budući se livade šire izuzetno sporo (procjenjuje se samo 1 cm godišnje u idealnim uvjetima), jedno sidro nepopravljivo šteti jer oštećuje tridesetak čuperaka kojima je za obnovu potrebno stotinjak godina. 

Francuska je zato većim brodovima zabranila sidrenje u osjetljivim zonama. Slične mjere uvedene su i na španjolskim Balearskim otocima.

U Hrvatskoj, Javna ustanova More i krš u sklopu projekta IMPRECO prati stanje livada posidonije na južnoj strani Paklinskih otoka. U uvalama gdje se sidra slobodno obaraju, dno je sasvim ogoljeno pa rade na podizanju svijesti nautičara i promiču ekološki prihvatljivije sidrenje. 

Govorimo o trajnom sustavu priveza. Na površini je plutača, a trajno sidro je ubušeno ili usvrdlano u morsko dno čime se minimalno utjecalo na podmorje, rekla je Hini Jelena Kurtović Mrčelić iz JU More i krš. 

U srpnju je u uvale unutar NP Kornati postavljeno 58 ekološki prihvatljivih bova za sidrenje. Hrvatski i talijanski znanstvenici kroz projekt SPAS proveli su i pilot transplantaciju posidonije i presadili više od 2000 busena u uvali Kravljačica. 

Osim sidrenja, prijetnje livadama su mehanička oštećenja ribarskim koćama, lov dinamitom, smanjenje prozirnosti mora uslijed zagađenja, marikultura, nasipavanje obale, invazivne vrste i erozija. 

U cilju zaštite, Zajednička ribarstvena politika zabranjuje uporabu određenog ribolovnog alata (poput mreža s koćama) iznad livada posidonije te članicama EU-a nudi posebne alate za upravljanje ribolovom u njezinim staništima. 

Direktor Francuske podružnice Svjetskog fonda za prirodu (WWF) Arnaud Gauffier ističe veliku sposobnost posidonije da apsorbira ugljik što je čini ključnim saveznikom u borbi protiv globalnog zatopljenja.

Na svjetskoj razini, livade morskih cvjetnica odgovorne su za više od 10% ugljika sačuvanog u oceanima iako obuhvaćaju tek 0,2% ukupne površine morskog dna, tvrde znanstvenici. Prema nekim procjenama, livade hvataju ugljik do 35 puta brže od tropskih prašuma. CO2 pohranjen u sedimentima morskih cvjetnica i slanih močvara naziva se plavim ugljikom.

Očuvanje morske trave važno je i stoga što devastiranjem livada dolazi do oslobađanja dodatnih količina ugljičnog dioksida u atmosferu.

Osim navedenog, mnoge vrste koje se razmnožavaju u naseljima posidonije imaju veliki komercijalni značaj pa njihovo uništavanje može prouzročiti ozbiljne probleme lokalnom ribarima, ali i odraziti se na sve popularniji ronilački turizam. 

Tamo gdje nema izravnih oštećenja, situacija je dobra. No, čim je prisutan utjecaj čovjeka, sve se mijenja. Blizu velikih gradova problem stvara manjkav sustav odvodnje što također značajno utječe na opstanak biljke, upozorava Čolić. m pluća mora istovremeno se daje šansa mnoštvu malih stvorenja koja uvelike obogaćuju svijet oko nas.