Hrvatski radio

Radio Rijeka

Upiti i pritužbe hrvatskih potrošača godišnje premašuju brojku od 25 tisuća

15.03.2018.

11:10

Autor: Hina

Ilustracija (Foto: Pixsell)

Ilustracija (Foto: Pixsell)

Foto: - / -

Broj upita i pritužbi hrvatskih potrošača godišnje premašuje 25 tisuća, prisutan je trend njegova rasta, a upiti su sve složeniji, ističe Ilija Rkman, predsjednik saveza "Potrošač", Hrvatskog saveza udruga za zaštitu potrošača, povodom Svjetskog dana zaštite potrošača, koji se obilježava 15. ožujka.

Kako je pokazalo istraživanje Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, a temeljeno na njihovoj bazi podataka s pritužbama i upitima građana, najviše potrošača u Hrvatskoj, njih 42 posto, prigovor ima na neispravnost proizvoda, pogotovo elektroničkih uređaja, dok s 23 posto slijedi kategorija javnih usluga, gdje su najzastupljenije elektroničke komunikacije.

Kao najčešća područja na koja se odnose upiti potrošača Ilija Rkman je za Hinu naveo elektroničke komunikacije, trgovinu, internetsku trgovinu, sklapanje potrošačkih ugovora izvan poslovnih prostora trgovaca, materijalne nedostatke i jamstva proizvoda, komunalne usluge, ovrhe, financijske i usluge osiguranja, nepoštenu, zavaravajuću i agresivnu poslovnu praksu, kršenje kodeksa etike poslovanja te turističke i ugostiteljske usluge.

Pritom, 2015., 2016. i 2017. godinu označio je kao godine reklamacija iz područja ovrha, materijalnih nedostataka na tehničkim proizvodima i elektroničkih komunikacija.

Upozorio je i na izvješća Eurobarometra iz prethodne četiri godine, koji Hrvatsku u pogledu potrošačkih prava svrstavaju na dno EU.

Istaknuo je i da je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta smanjilo izdvajanja za rad njihovih savjetovališta, da su na namijenjenih 800 tisuća kuna za 2016. godinu morali čekati do svibnja te godine, a slično se ponovilo i u 2017., kada su tri mjeseca djelovali bez sredstava za plaće i "hladni pogon".

Problem s uslugama s posebnom tarifom, u smislu raznih "zabavnih" sadržaja, prvenstveno je problem maltretiranja korisnika kroz neželjenu promidžbu, a manje "navlakuša", ocjenjuju iz HAKOM-a. Pritom, korisnik kojeg se navuče na uslugu prijavi se na nešto što mu u stvari ne treba, to mu se skupo naplati i onda se osjeća izigran. Kada je riječ o klasičnom zavaravanju, korisnika se na internetu dovodi u zabludu da se zarazio virusom, da skine antivirusni program tako da pritom pošalje i SMS poruku, a u stvari se korisnik prijavljuje na uslugu dobivanja tri MMS poruke tjedno po povišenoj cijeni. 

Kada je riječ o elektroničkim komunikacijama, najveći problem predstavlja neinformiranost korisnika u odnosu na ono što ugovaraju te pružanje nedovoljno transparentnih informacija od strane operatora, poručili su iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), koja je iz područja elektroničkih komunikacija prošle godine zaprimila nešto manje od 2600 upita ili pritužbi.

Iz HAKOM-a navode da se često događa da im se korisnici obraćaju jer su drugačije shvatili uvjete ili cijene neke usluge te zbog toga žele prijevremeni raskid ugovora. Također, česte su i žalbe na previsok račun, odnosno obračun troškova sustava za naplatu. Kod ovakvih slučajeva, napominju, pozitivna stvar za korisnika je da ne mora platiti osporavani iznos, niti operator smije pokrenuti prisilnu naplatu, ukoliko je pravovremeno uložio prigovor, sve dok HAKOM ne donese odluku u sporu.

"Poseban problem, iako rijetko izražen, vidimo kod slučajeva gdje je došlo do nekakvog kvara koji se ne može jednostavno otkloniti nego se opetovano vraća ili popravak dugo traje. Tada su korisnici posebno frustrirani jer nemaju uslugu, a pogotovo ako je kvar takav da niti neki drugi operator ne može ponuditi uslugu", kažu iz HAKOM-a na upit Hine.

Iskustva iz elektroničkih komunikacija također pokazuju da potrošači nisu spremni pokloniti dovoljnu pažnju informacijama oko uvjeta kupovine, pogotovo ako misle da će im čitanje ili proučavanje ponude uzeti previše vremena.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan u proteklom je razdoblju pokrenula te se angažirala oko više inicijativa u pogledu zaštite potrošačkih prava, pri čemu je posebno odjeknulo istraživanje kojim je dokazana različita kvaliteta i cijena naizgled istih proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj.

Kako je izjavila za Hinu, na početku mandata su joj iz Europske komisije (EK) govorili da različita kvaliteta nije problem dok god je proizvod siguran za zdravlje, da bi prošlog rujna, nakon godina istraživanja i dokazivanja, sam predsjednik EK Jean-Claude Juncker u svom godišnjem govoru o stanju Unije označio različitu kvalitetu jednim od prioriteta.

Borzan, koja je nedavno imenovana izvjestiteljicom Europskog parlamenta za različitu kvalitetu hrane, trenutno piše prvu poziciju Parlamenta po tom pitanju, a koja bi trebala rezultirati promjenom europskih zakona. "Nakon objave moga istraživanja HIPP je povukao manje kvalitetnu kašicu s hrvatskog tržišta, ali ne možemo se pouzdati u dobru volju proizvođača kojeg smo "uboli" istraživanjem. Mora postojati jasan zakon koji će to zabraniti", poručuje Borzan.

Udruga "Potrošački centar" u Rijeci je obilježila Međunarodni dan potrošača u spomen na govor američkog predsjednika Johna Kenneddya 15. ožujka 1962. koji je prvi prepoznao važnost potrošača na globalnom nivou. Što muči hrvatske potrošače rekao je predsjednik Udruge "Potrošački centar" Marko Paripović:

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.