Usprkos sve većem siromaštvu, bacamo čak trećinu proizvedene hrane

Jedna trećina proizvedene hrane se baca, i došli smo u situaciju da je količina bačene hrane veći problem i potencijalno veći zagađivač od plastične ambalaže. Europa je puna suprotnosti jer uz gladni dio postoji i onaj koji baca hranu, rekla je u Rijeci europarlamentarka Biljana Borzan.

Hoćemo li i u budućnosti manje hrane bacati, a više donirati, jedno je od pitanja na koje odgovor traže sudionici međunarodne konferencije posvećene hrani "Hrana - politike i inovacije", kojoj je domaćin Rijeka. Već sad je sigurno da je Europa puna nepoznanica i suprotnosti. Znanja o doniranju hrane su skromna, nedostaje prostora za skladištenje, banke hrane su dobra ideja, a trgovački lanci uglavnom se vode idejom dobre prodaje.

Da se ne lažemo, rekla je glavna izvjestiteljica Europskog parlamenta za bacanje hrane Biljana Borzan, u globalu situacija nije dobra. "Neke države članice su jako poodmakle, neke su napravile manje, a neke ništa ili gotovo ništa", upozorava Borzan.

Riječki domaćini žele povezati politiku, struku, znanost - sve kako bi bilo bolje. Ekonomski i Filozofski fakultet te Mreža hrane pitaju se možemo li urbane sredine pretvoriti u poljoprivredne oaze, možemo li do socijalne pravednosti kako ne bi bilo redova i čekanja na hranu, jer hrana je potreba - ali je onda i nečija obaveza ispuniti tu potrebu, a ni naša stvarnost nije u nekim naročitim bojama. "U Hrvatskoj se baca godišnje na stotine tisuća tona hrane", kaže Ana Bobinac, voditeljica projekta.

Niža stopa PDV-a, savez banaka hrane, socijalni fondovi - sve su to detalji koji bi morali donijeti bolje sutra jer Europa je danas puna suprotnosti. "Veliki dio stanovništva gladuje i ne može doći do hrane, a dobar dio stanovništva hranu baca. Količina bačene hrane postala je za okoliš opasnija i veći problem od ambalaže", naglašava Borzan.

I kad se misli da je učinjeno dovoljno, praksa to opet demantira, a premalo je obavezujućih ciljeva i unutar Europske unije. "2016. godine distribuirano je 535 tisuća tona hrane, od ukupno 88 milijuna tona hrane koja se baci, što je 0,6 posto", dodaje Borzan. 

U Hrvatskoj ispod praga siromaštva živi 630 tisuća ljudi, hrana se baca, a socijalne samoposluge istovremeno ostaju bez zaliha. Daleko smo još od Banke hrane, ali i od zemalja poput Danske, gdje je kupnja proizvoda kojemu je istekao rok trajanja dužnost, a ne sramota, rekla je Biljana Borzan, glavna izvjestiteljica Europskog parlamenta za bacanje hrane. Javlja Josip Krmpotić: