Velika konjunkcija Jupitera i Saturna: nebeski spektakl odmah nakon sumraka

Na zimski solsticij ove nevjerojatne godine koja (napokon!) odlazi, svemir će nas počastiti jednim od svojih velikih predstava: gledano sa Zemlje, Jupiter i Saturn približit će se na svega 0.1 stupanj - tako blizu nisu bili još od Galilejevih vremena!

Približavanje dva blistava planeta na noćnom nebu možemo pratiti gotovo čitavu godinu, a potrajat će i dok se ne razdvoje, ali onaj dan D njihova susreta zimski je solsticij 21. prosinca 2020. godine. Bude li vedrog neba, vidjet će se nedugo nakon zalaska sunca, a lako ćete ih prepoznati kao prekrasnu sjajnu "zvijezdu". Mladi mjesec će poslužiti kao dobar orijentir za gledanje u pravom smjeru.

Akademsko astronomsko društvo Rijeka i Udruga "Ljubav za Ričinu" večeras će Grobničko polje pretvoriti u planetarij na otvorenom. Kod velike topole nasred polja organizirat će promatranje Velike konjunkcije teleskopom, a želite li im se pridružiti, javite se na email [e-mail] ili u inbox fb stranice Ljubav za Ričinu. Poštuju se epidemiološke mjere pa se promatranje odvija u tri intervala po 20 minuta za maksimalno 15 osoba, najavljuju organizatori. Intervali počinju u 17, 17:20 i 17:40 sati, a u prijavi navedite za koji ste interval zainteresirani. Ulaz je slobodan, a u slučaju lošeg vremena, promatranje se otkazuje.

Iako se doima kao da su tijesno priljubljeni, to je optička varka ekskluzivno dostupna Zemljanima - u stvarnosti ih razdvaja više od 700 milijuna kilometara.

Konjunkcija, odnosno prividno približavanje Jupitera i Saturna, koju astronomi i astrolozi zovu Velikom konjunkcijom, događa se svakih 20 godina, međutim ove posebne godine i ona je posebna: ovako blizu nisu bili od 1623. godine, ali tada njihova konjunkcija nije bila vidljiva sa Zemlje. 

Tako bliska, a vidljiva Velika konjunkcija zadnji se puta mogla vidjeti još puno davnije - pred zoru 4. ožujka 1226. godine, nekoliko mjeseci prije smrti sv. Franje Asiškog i francuskoga kralja Luja VIII. I tada su se zvjezdoznanci pitali tko zna koji će ljudi i iz kakvoga svijeta pratiti sljedeću tako blisku Veliku konjunkciju za osam stotina godina...

...I evo nas, tu smo gdje smo - nećemo sad o tome. 

Vratimo se opet malo u prošlost. Samo 13 godina prije Velike konjunkcije u 17. stoljeću, 1610. godine, talijanski zvjezdoznanac Galileo Galilei svojim je teleskopom otkrio četiri Jupiterova mjeseca - Io, Europu, Ganimeda i Kalistu. Malo zatim, iste godine, otkrio je i čudesne Saturnove prstenove. Tim je otkrićima promijenio razumijevanje tadašnjih granica ljudima poznatog Sunčeva sustava koji je završavao upravo Saturnom.

(Proći će više od stotinu godina dok William Herschel 1781. godine ne otkrije Uran, pa nešto malo manje od sto godina dok 1846. Gale i Le Verrier ne otkriju Neptun, pa opet gotovo sto dok Tombaugh 1930. ne ugleda Plutona...)

Uglavnom, ova će nas godina za kraj počastiti nebeskim spektaklom koji vrijedi pogledati, i to nakon što smo u srpnju mi na sjevernoj polutki imali prilike golim okom vidjeti komet Neowise, a ujesen smo mogli uživati i u predivnom pogledu na Mars.

Ponovna ovako bliska konjunkcija Jupitera i Saturna dogodit će se 2080. godine, pa će neki od nas i to imati prilike vidjeti - ali nikad se ne zna. Zato, glavu gore ovih dana, odnosno večeri, i pogled prema blistavom sjaju dva najveća planeta Sunčeva sustava!