[VIDEO] Kvarnerski supovi ne poznaju granice: pušteno 10 oporavljenih ptica

Deset moćnih ptica širokim je krilima nadvilo Cres - riječ je o mladim bjeloglavim supovima koje su ljudi spasili prošle godine i nakon toga su rehabilitirani u Oporavilištu za bjeloglave supove Beli na Cresu, javili su iz Primorsko-goranske županije.

Svoj su novi susret s prirodom doživjeli supovi Histra, Veles, Mokoš, Cres, Fojiška, Krušija, Hana, Andrija, Niko i Saša M. Bjeloglavi supovi zakonom su strogo zaštićene životinje. Obitavaju na svega nekoliko kvarnerskih otoka – Cresu, Plavniku, Krku i Prviću. Tamo se gnijezde, no u potrazi za hranom obilaze šire područje, uključujući otoke Rab i Pag te obalno zaleđe, od istarske Ćićarije do primorskih padina Velebita.

Bjeloglavi supovi su strvinari, dakle hrane se isključivo uginulim sisavcima. Strpljivim letom, lagano kružeći iznad pašnjaka, vrlo uspješno pronalaze strvinu i temeljito je ogole do kosti. Upravo je to jedna od najvažnijih uloga supova: oni su čistači - u ekosustavu sprječavaju ili umanjuju mogućnost širenja zaraza. 

"Županija već niz godina ulaže značajna sredstva u rad Centra i Oporavilišta za supove u Belome na otoku Cresu, a trenutačno smo u provedbi i EU projekta kojim će Gorski kotar dobiti Centar za posjetitelje o tri velike zvijeri koje obitavaju na tom prostoru. Ljudi iz naše županije oduvijek znaju kako živjeti u skladnom suživotu s prirodom, a te vrijednosti nastojimo očuvati i za sljedeće naraštaje", poručio je župan Zlatko Komadina. 

Otočani, a posebno stanovnici Belog, imaju velike zasluge u spašavanju supova. Sami donose pronađene unesrećene mlade ptice te sudjeluju u akcijama spašavanja s djelatnicima Oporavilišta. Naime, hrvatski supovi imaju specifičan izbor lokacije za gniježđenje – gnijezde se na liticama neposredno iznad mora, pa za letu ne baš vične mlade supove, more može biti pogibeljno.

Lijepa priča o požrtvovnom spašavanju supa vezana je uz Histru. Tog je supa u lošem stanju pronašao Gordan Golja u reciklažnom dvorištu pokraj Rovinja. Uhvatio ga je i hitno prevezao do trajektne luke Brestova, gdje je supa preuzeo djelatnik Oporavilišta. 

"Tko god je probao raditi nešto slično, zna koliki je trud potreban za skrb o divljim životinjama, koliko nepoznanica se javlja u svakodnevnom radu i koliko je svaka odluka važna. Zato su za naše kolege koji su direktno uključeni u oporavak bjeloglavih supova, ovi trenuci izuzetno emotivni", rekla je Irena Jurić, ravnateljica Javne ustanove Priroda koja upravlja Centrom za posjetitelje i Oporavilištem za bjeloglave supove Beli.

 

Neki od rehabilitiranih supova opremljeni su GPS odašiljačima kako bi se pratilo njihovo kretanje. Primjerice, sup Kruna, koji je iz Oporavilišta pušten u proljeće 2018. godine, zimu je proveo na Bliskom istoku - na tromeđi Turske, Sirije i Iraka. Jedan creski sup s odašiljačem trenutačno je u francuskoj Provansi. Tamo u koloniji supova boravi već dulje vrijeme, pa nije isključeno da se možda nikada neće vratiti na Kvarner, iako je dokazano da se većina hrvatskih bjeloglavih supova, nakon što dosegnu spolnu zrelost - s četiri ili pet godina - vraćaju na kvarnerske otoke radi gniježđenja.

Ptice koje su sada puštene neko će se vrijeme zadržati na Kvarneru, a potom se pridružiti dijelu creskih supova koji nisu na gniježđenju pa ljetne mjesece redovito provode u austrijskim Alpama. Tamo, zbog mnogobrojnih domaćih životinja i divljači koja boravi na planinskim pašnjacima, supovi imaju obilje hrane. Dolaskom zime i snijega, supovi se vraćaju na jug. Neki ostaju na Kvarneru, a poneki odlaze južnije, najčešće do Grčke.

Kao i sve u prirodi, tako i kod supova sve ima svoje vrijeme i teče u godišnjim ciklusima. Kod mladih ptica, ciklus je vezan uz sezonske migracije i lutanja, a kod odraslih se sve vrti oko gniježđenja i podizanja ptića.