Višnja Ljubičić: kada se radi o rodno uvjetovanom nasilju, pravosuđe izriče najniže kazne!

PROvox Radio Rijeke ovoga se petka bavio Nacionalnim planom za suzbijanje seksualnoga nasilja i seksualnoga uznemiravanja za razdoblje od 2022. do 2027 godine koje je Vlada RH predstavila na posljednjoj sjednici u 2022. godini.

Kako bismo doznali detalje, dobre stvari iz ovoga plana, ali i nedostake kojih zasigurno ima, pozvali smo pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova RH, gospođu Višnju Ljubičić.

Riječ je o područjima s velikim postotkom tamnih brojki, gdje se vrlo često radi o učestalom neprijavljivanju i neprocesuiranju, a poznato je i da se izriču vrlo niske kazne, kada uopće dođe do sudskog postupka, govori pravobraniteljica Višnja Ljubičić za Radio Rijeku.

Ovakav dokument je proizašao na dobrim postulatima ratificirane tzv. Istanbulske konvencije. Njime će se nastaviti detektirati ili identificirati slabe karike u sustavu koje postoje, opisuje Ljubičić.

2022 godina je imala veći broj femicida, u odnosu na prijašnje godine, prosjek je oko 10 do 20 žena. 2022. godina je obilježena s 13 ubijenih žena - vrlo visok postotak ubijenih žena od njima bliskih muških osoba.

Nama je važno da primjena ovog plana bude dosljedna. Postoji niz napretka u ovom dokumentu, ali postoje i nedostaci na koje smo ukazivali, kaže Ljubičić.

U tom akcijskom planu, iako se u opisnom djelu o tome govori, nigdje nije predviđena mjera vezano uz seksualno nasilje na radnom mjestu.

Smatramo da je potrebno intenzivirati nekoliko mjera, jer je upravo to, uz stakleni strob, rodni jaz u plaćama, majčinstvo, trudnoća i slično, određene prepreke na tržištu rada s kojima se suočavaju najčešće žene. Udio tih pritužbi, u odnosu na sve ostale, je čak 49%, govori Ljubičić.

Kada govorimo o primjenama mjera opreza i zaštitnim mjerama, pa i sudskim kaznama, tu je važna edukacija stručnog osoblja i tijela gonjenja koji predlažu mjere i kvalifikaciju rodno uvjetovanog nasilja, govori Ljubičić.

Moramo imati rodno senzibiliziran pravosudni sustav koji će procijeniti na koji način će počinitelj biti kažnjen, a žrtva zaštićena i zadovoljna. Naime, mi kroz kazneno pravni sustav imamo visinu kazne od minimalne do najviše.

Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova je 2017. godine osnovao tzv. "Femicid Watch" - promatračko tijelo, multidisciplinarno tijelo sa sucima, profesorima, predstavnicima pravosuđa, socijale i policije.

Tim tijelom razmatramo, u konkretnim slučajevima kada se radi o femicidu, jesu li ikada počinitelj i žrtva bili evidentirani kroz sustav vezano za rodno uvjetovano nasilje. I onda, na temelju toga, vidimo u konkretnoj situaciji je li došlo do propusta u državnim institucija. Zatim tražimo odgovornost stvarnih počinitelja - odnosno ljudi koji su imali propust u svom profesionalnom zaduženju, zaključuje pravobraniteljica Ljubičić.